Matija Mesić, hrvatski povjesničar, kraljevski redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član JAZU-a te prvi rektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (Sveučilište u Zagrebu) umro je 6. prosinca 1878, piše na portalu katoličkog tjednika Nedjelja.

Rođen je 19. veljače 1826 u Brodu na Savi (nekadašnji naziv za Slavonski Brod). Školovao se u Zagrebu, Pragu i Beču završivši bogosloviju, povijest i zemljopis, piše povijest.hr. Zaređen je 1849. te je potom predavao u gimnaziji, a od 1871. je profesor povijesti na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu. Zatim je bio i na čelu te akademije.

Kad je 1874. ustrojeno moderno Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, Mesić je postao profesor povijesti na njemu, ali i prvi rektor te institucije. Imao je značajnu ulogu i u samom procesu osnivanja tog sveučilišta.

Bavio se istraživanjem hrvatske povijesti, a prikupljao je i objavljivao izvornu povijesnu građu, što je bila vrlo važna djelatnost za razvoj hrvatske historiografije. Od povijesnih djela Matije Mesića mogu se spomenuti Život Nikole Zrinjskoga, sigetskoga junaka, Banovanje Petra Berislavića za kralja Ljudevita II. te Hrvati na izmaku 15. i na početku 16. vieka.

S Kukuljevićem Sakcinskim sudjelovao u izdavanju zbirke dokumenata Acta Croatica – Listine hrvatske.

Sudjelovao je u radu Hrvatskoga sabora (1861., 1875.–1878.), bio je predsjednik Matice ilirske te redovni član JAZU.