Mons. Stipić propovijedao je o primjeru milosrdnog Samarijanca što ga je Isus ispričao zakonoznancima od kojih ga je jedan pitao, ne da se da poučiti nego da ga iskuša, o tome što im je činiti da baštine život vječni. Govoreći o tome kako ljubiti Boga i bližnje, propovjednik je pojasnio što sve znači ljubiti samog sebe.

„Tu dolazi do jedne zanimljive teme. Mi kršćani 21. stoljeća možemo si postaviti pitanje: ‚Kako mi to uopće ljubimo sami sebe?‘ Mi danas, nažalost, imamo veliki problem što mnogo ljudi ne voli same sebe. A Isus kaže: ‚Voli bližnjega svoga kao samoga sebe.‘ Kako ćeš voljeti bližnjega ako samoga sebe ne voliš, ako ti nisi sam sa sobom razriješio neke stvari, pomirio se i prihvatio sebe kao osobu sa svim svojim pozitivnim i negativnim stvarima, sa svim svojim prednostima i manama?“

Isus Krist nas poziva da promijenimo sebe na njegovu sliku, da budemo slični uskrslom Kristu, ali da bismo to postigli moramo prvo upoznati i prihvatiti sami sebe. Kad čovjek prihvaća i voli sebe to znači da voli i svoju majku i svoga oca, svoju obitelj, svoj narod, svoje selo i grad, svoje korijene… „Kad to sve voliš i prihvaćaš kao Božji dar onda tek možeš dobro i ispravno i s velikom ljubavlju ljubiti ljude oko sebe“, poručio je križevački vladika.

Tumačeći primjer milosrdnog Samarijanca, biskup Stipić je govorio o važnosti zajednice za život kršćana, o zaobilaženju problema umjesto hvatanja u koštac s njima te o tome kako Krist često progovara kroz ljude koji su u potrebi. Naglasio je da je bližnji onaj koji iskazuje milosrđe ne očekujući ništa zauzvrat.

„Kaže narodna poslovica: Dobro se dobrim vraća. I to je istina. Ali učini ti dobro, bez da ti se dobrim vraća – to je kršćanstvo“, primijetio je biskup.

Obraćajući se slavljenicima biskup Stipić je kazao da bi možda, na temelju dugog niza godina u braku, oni najbolje mogli ispričati što znači iskazivati ljubav i milosrđe jedni prema drugima. Bez žrtve, bez ustupka, bez milosrđa, bez shvaćanja i prihvaćanja tuđih nevolja, mana i tegoba – nema blagoslova“, kazao je predslavitelj i potaknuo sve na iskazivanje milosrđa svima oko sebe.

Nakon propovijedi, supružnici jubilarci Nikola i Mare obnovili su svoje bračne zavjete.

Na kraju mise župnik domaćin je čestitao slavljenicima te pozvao biskupa Stipića da vlastoručno potpiše Uspomenu na ovu obljetnicu, koju su im nakon toga zajednički uručili zajedno sa Apostolskim blagoslovom pape Franje koji je tokom mise bio izložen ispred glavnog oltara te krunicama koje mladenci redovito dobivaju na dan svog vjenčanja.

Supružnik Nikola se na kraju obratio svima i zahvalio te poručio da u životu bila najvažnija ljubav prema zavičaju, ljubav prema križu i ljubav prema supruzi i obitelji.

Uz biskupa Stipića misu su suslavili domaći župnik don Željko Kovačević i vikar Župe Isusa Učitelja u Rimu don Ambrois Atakp, profesor ekleziologije na sveučilištu Urbaniana.

Nakon ulazne procesije i uvodnog pozdrava župnika, jubilarac Nikola je na uskrsnoj svijeći upalio svijeću na glavnom oltaru. Misna čitanja navijestila je rodbina jubilaraca, a liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti župni zbor pod vodstvom s. M. Julijane Bereti uz orguljsku pratnju Frana Bosnića.

Po završetku euharistijskog slavlja napravljena je zajednička fotografija ispred glavnog oltara.