Otkako su 1858. godine sestre milosrdnice došle u Rijeku, njihov apostolat prepoznat je u gradu na Rječini po velikom humanitarnom radu s ljudima s margine društva, s bolesnicima i svima u potrebi. Manje je poznata da je 14. ožujka 2012. godine uoči blagdana sv. Lujze de Marillac, suutemeljiteljice Kćeri kršćanske ljubavi, a čiju karizmu sestre milosrdnice žive i svjedoče u samostanu Majke Dobrog Savjeta u Rijeci, otvorena i blagoslovljena Kuća sestre Žarke.
Namijenjena je onima koji se iz udaljenijih krajeva i otoka u Rijeku dolaze liječiti, a ne mogu pronaći smještaj u bolnici ili drugdje. Provincijalna poglavarica riječkog samostana Majke Dobrog Savjeta, s. Ana Marija Rakocija, poručuje da je ideja nastala nakon što su više godina na vrata samostana dolazili ljudi iz Istre, Gorskog kotara ili otoka i pitali za smještaj jer nisu bili u mogućnosti vraćati se svojim kućama nakon iscrpnih kemoterapija u riječkom KBC-u.
Kuća sestre Žarke, s. Ana Marija Rakocija
“Nakon takvih terapija ljudi su oslabljeni, nije bilo ni najboljih prometnih veza i kako je riječ o terapijama na koje su morali dolaziti nekoliko dana, povratak domovima i ponovni dolazak na liječenje bio im je otežan. Zato smo odlučili urediti dio našeg samostana za prihvat bolesnika. Riječ je o dijelu samostana u kojemu je nekad boravio naš redovnički podmladak. Kako se njihov broj smanjivao, prostor je postao prazan i na ovaj način smo mu dali novi smisao i s vremenom vidimo da je to bio ‘pun pogodak’”.
Kapacitet Kuće sestre Žarke su dvije dvokrevetne sobe i dvije jednokrevetne sobe sa sanitarnim čvorom, kuhinjom i dnevnim boravkom. Kuća je otvorena za sve bolesnike bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost, poručuje s. Ana Marija Rakocija dodajući da oni koji žele, mogu dobiti i duhovnu pomoć. Bolesnici za Kuću sestre Žarke doznaju od liječnika na Klinici za radioterapiju i onkologiju riječkoga KBC-a, od samih sestara koje su tamo angažirane ili bivših pacijenata koji su boravili kod sestara milosrdnica. Također, postoje i vizit karte koje se nalaze u riječkom KBC-u.
O Kući sestre Žarke brine s. Miranda Tunjić koja ističe da su bolesnici zadovoljni i nerijetko se sestrama jave i nakon što se vrate kućama. Također, smještaj mogu zatražiti i već jesu i roditelji iz drugih gradova čija djeca se liječe u Rijeci. Oni smještaj ne mogu imati u bolnici, a htjeli bi biti uz dijete i već su nam se javljali roditelji iz Istre i Dalmacije, poručuju sestre. Na kraju dodaju kako im se bolesnici, kao i roditelji čiji mališani se liječe u Rijeci, mogu javiti na broj telefona koji je na raspolaganju 24 sata na dan: 098 195 3878.
Kuća sestre Žarke, s. Miranda Tunjić
Sestra Žarka Ivasić
Sestra Žarka, krsnim imenom Julijana, rođena je 18. studenog 1908. godine u Krašiću, gdje živi sve do godine 1931., kad odlazi u samostan Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog u Zagrebu. Rast Julijanine vjere i odabir redovničkog zvanja imali su čvrst temelj u svjedočkoj vjeri njezinih roditelja, obitelji i župe. Tako Julijana u svom odabiru slijedi primjer svoje starije sestre Terezije (s. Hildeberte) i mnogih djevojaka iz svog mjesta. Ulaskom u novicijat 1932. godine dobiva redovničko ime Žarka. Godine 1936. polaže doživotne zavjete.
Put njezina služenja Bogu i čovjeku usmjeruje je najviše na služenje bolesnicima. Djelovala je u više bolnica – Gračacu, Banjoj Luci, Petrinji, a od 1939. do 1943. godine u Otočcu. Tijekom Drugoga svjetskog rata bolnica u Otočcu našla se na vjetrometini vojnih sila. Komunističke vlasti su je zajedno s još dvjema sestrama lažno optužile da je prokazivala ranjene partizane koje je njegovala, te je 16. svibnja 1946. godine iz bolnice odvedena na groblje u Gospiću gdje je streljana uza zid kapele sv. Marije Magdalene. U blizini je i sakranjena. Tijelo joj počiva u blizini kapelice Svete Marije Magdalene na gospićkom groblju.
Družbu sestara milosrdnica upravo je postojan glas svjedoka 2007. godine potaknuo na započinjanje sustavnog istraživanja života i stradanja sestre Žarke Ivasić prikupljanjem svjedočanstava i dokumentacije, s ciljem započinjanja postupka za njezino proglašenje blaženom. Kauza je u svojoj preliminarnoj fazi.
Na zamolbu postulatora mons. Juraja Batelje, dobivši jednoglasni pristanak Hrvatske biskupske konferencije i nihil obstat Kongregacije za kauze svetaca, mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, izdao je 3. travnja 2011. Proglas kojim izražava svoju namjeru pokretanja postupka za proglašenje blaženom i svetom sestre Žarke Ivasić.
(Popić, s. Veronika, Sestra Žarka Ivasić – mučenica svoga zvanja, Zagreb, 2010.)