Tema emisije ‘Argumenti’ je bila: Čine li nas pametni telefoni i druga digitalna tehnologija manje pametnima?” Povod je bio ‘Tjedan mozga’ koji se u svijetu obilježava idućega tjedna i sugovornici su uz Ivicu Kostovića još bili Irena Orlović i dr. Majda Rijavec.

Akadmik Kostović je poručio, govoreći nadalje – o spomenutim nedostacima kurikuralne reforme s obzirom na njegovu digitalizaciju – i ovo:

„Vi morate kombinirat ono što dijete koristi u školi s onim što koristi doma od tih pomagala i još u komunikaciji – što ja procjenjujem po mojim unucima – najmanje dva sata sa svojim vršnjacima. Znači, vi imate njihovo korištenje doma, zatim komunikaciju od najmanje dva sata s prijateljima, i onda još i škola. To rezultira ne demencijom, ali svakako nepredvidivim učincima na strukturu mozga.”

Zašto naši mediji i ministri vode računa o tome da nema infekcije, a ne vode računa o ‘epidemiji neaktivnosti’ prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije

akademik Ivica Kostović i urednik Ivan Tašev

Zato se i govori o ‘epidemiji neaktivnosti’ koju treba spriječiti, a kada na to upozorava jedna takva svjetska organizacija, valjda bi onda trebali voditi računa o tome i naši mediji, naši ministri i naš sustav. Zašto vode računa o tome da nema infekcije, a ne vode računa o preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, upitao se akademik.

Sugovornica je bila i Irena Orlović, vlasnica izdavačke tvrtke “Harfa”, koja je rekla: Mi odgajamo sebe, a naše dijete će postati ono što gleda i postat će sutra ono što smo mi danas jer roditeljstvo je jedna velika odgovornost, rekla je referirajući se na jadikovanja nekih roditelja da su im djeca stalno pred ekranima, a zaboravljaju da sami, isto tako, neprestano vise na svome pametnom telefonu.

Naša djeca su se rodila u svijetu gdje su ekrani neprestance prisutni, od prvoga dana njihovog rođenja, kao odraslima struja, i zato je toliki otpor kada im se to pokuša oduzeti. Ali na nastavi se vidi da su oni skloni multi-taksinkgu, istovremene raditi više stvari.

Sve to i jest napravljeno da nam bazično odvlači pažnju, a ne da nam usmjeri pažnju, rekla je dr. Majda Rijavec, psihologinja s Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu. Neka istraživanja, stoga, pokazuju – nastavila je – da funkcija djelova mozga, koja se odnosi na jedno dubinsko procesiranje informacija i kritičko razmišljanje, smanjuje.

Irena Orlović i dr. Majda Rijavec

„Vi ‘guglajući’ ništa ne radite dubinski, da proučavate, već samo površno zahvaćate s jednog na drugog. Nadalje, čini mi se, ove generacije su nestrpljive. Navikle su ‘klikom’ odmah doći do traženog. Nema onog da ćeš nešto istraživati, da ćeš o nečemu razmišljati, nego ‘klik’ i ako nije isti čas odustajete, a to već vidite kod male djece.”

Pokazalo se i da se opseg pažnje smanjuje kod učenika i studenata i jako su orijentirani na vizualno te se čude kada cijelu knjigu moraju pročitati, a papir i olovka se više ne podrazumijevaju kao dio nastave.

No, shvaćaju u konačnici da je tehnika dobra, ali su profesori ipak bolji, rekla je iz iskustva uz konstataciju da sva ta tehnološka pomagala imaju ‘ovisnički potencijal’ pa je struka s razlogom već otprije reagirala i dolazi do liječenja.

U reformi školstva sve se brza bez razmišljanja, a za razvitak djeteta, te učenje i pamćenje, ključna je ravnoteža između emotivnog, socijalnog i kognitivnog

Kostović je, pak, naglasio: U reformi školstva sve se brza bez razmišljanja, a za razvitak djeteta, te učenje i pamćenje, ključna je ravnoteža između emotivnog, socijalnog i kognitivnog. Bez toga nema ni učenja ni pamćenja, a što su i u staroj grčkoj znali učitelji i zna svaki učitelj danas.