Zašto i odakle Centar Krugovi? Naime, svojevremeno ste počeli s oboljelima od malignih bolesti. Sada radite i s djecom i sa starijima i sa roditeljima – svima koji su u svojevrsnoj potrebi… Ali odakle prva ideja?

Ideja se rodila u dnevnom boravku naše predsjednice. Tamo smo se počeli sastajati, održavati prve radionice za žene, za djecu, za starije osobe, pisati i prijavljivati projekte i tako je nekako krenula ta priča. Prihvaćen nam je jedan projekt, pa drugi, pa smo došli i do volontera, zahvaljujući inicijativi ‘I kuna je dovoljna’.

Tu smo pak inicijativu pokrenuli za pomoć osobama oboljelima od malignih bolesti, s obzirom da ta ranjiva skupina ima nedostatnu pomoć u našem društvu.

Zapravo je početak naše udruge bila svijest o tome koliko je psihičko zdravlje povezano s tjelesnim i koliko je ta vrsta pomoći u našem društvu nedovoljno povezana s drugim vidovima pomoći. Primjerice, u slučaju malignih bolesti vi kod liječnika primate kemoterapiju, a psihološka pomoć jako kaska za time i u društvu je neprepoznata. Budući da čovjek mora uvijek prvo raditi na sebi da bi mogao pomoći drugima, i mi smo tako krenuli. Pomažući drugima, pomažeš i sebi i tako širiš krugove zadovoljstva. Tako se ‘zavrtjelo’ i kod nas, pa smo u školama i zdravstvenim ustanovama radili s djecom i mladima.

Edukacija, radionice i humanitarno djelovanje

Na koji način Centar ostvaruje svoje poslanje?

Mi smo Centar za edukaciju, za savjetovanje i za humanitarno djelovanje. Edukaciju kroz radionice i predavanja održavali smo – i održavamo – u školama, i to za djecu, za roditelje i za nastavno osoblje. U zdravstvenim ustanovama najprisutniji smo bili u Dječjoj bolnici u Klaićevoj i njihovoj Patronažnoj službi, i to kroz projekte koje podržavaju naša ministarstva, a nešto i s vlastitim sredstvima.

Uglavnom se radi o aktivnostima koje su vezane uz rad na sebi, primjerice psihoterapiju i socioterapiju, potom nenasilje, razvoj komunikacijskih vještina, aktivizam i volonterstvo.

To nam je posebno važno jer želimo na angažman potaknuti ljude svih životnih doba, ne samo djecu i mlade, nego i starije, jer smatramo da čovjek u svakoj dobi može pomoći nekome. Savjetovanja održavamo za različite ranjive skupine. Primjerice, dugo godina to je bio projekt za osobe oboljele od malignih bolesti, a sada radimo i savjetovanja za građanstvo. Humanitarno djelovanje odnosi se na organiziranje volonterske pomoći starijim i nemoćnim sugrađanima niskog socijalnog statusa i pružanje financijske pomoći osobama oboljelima od malignih bolesti.

Projekt ‘Mama i tata od formata!’

Na Hrvatskoj katoličkoj mreži zapazili smo projekt ‘Mama i tata od formata!’ O čemu se radi?

Spomenuti projekt predali smo na natječaj koji je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku raspisalo za podršku obitelji i promicanju i zaštiti prava djece. U konkretnom slučaju radi se o potpori jednoroditeljskim obiteljima kojih je u Hrvatskoj, nažalost, sve više. Jedan od ciljeva ovog projekta je jačati osobne kapacitete roditelja koji su u razvodu i obitelji koje su rastavljene i promicati mirno rješenje te razgovor i dogovor o svim važnim pitanjima.

Uvijek promoviramo medijaciju kao postupak koji u našoj zemlji nije dovoljno prepoznat.

Voljeli bismo da to bude i više i bolje poznato, s obzirom na rezultate koji se postižu. Naravno, organiziramo i predavanja vezana uz medijaciju za roditelje u razvodu, imamo i savjetovanja. Surađujemo i s udrugom ‘Tata i pol’, a nastojat ćemo proširiti i na neke druge udruge koje potiču očeve da se uključe u odgoj djece, općenito u obiteljski život, ali i djetetov život nakon razvoda.

Važnost uloge očeva u životu djeteta i obitelji

Koliko je i zašto važno da očevi budu intenzivno uključeni u obiteljski život i život djeteta?

Roditeljstvo je velik izazov i u dvoje, a još veći kad dođe do razvoda. Roditeljima tada treba podrška za njih same, posebno u periodu razvoda, da podnesu to na najbolji mogući način, sa što manje sukoba i zamjeranja, kako bi osvijestili svoju odgovornost u cijeloj situaciji, posebno u odnosu na dijete. Suvremeni život ima neke svoje zakonitosti i značajno je drukčiji od onoga koji su živjeli već naši očevi ili djedovi, da ne idemo dalje. Živimo u vremenu preopterećenosti, zasićenosti informacijama, strke i preuzetim obvezama. Naša djeca odrastaju u tom svijetu i primaju utjecaja sve više izvana nego iz obitelji. Barem se tako percipira, a svi smo svakako zbunjeni količinom i silinom takvih utjecaja i roditelji se često u tome pogube.

S djecom se ne provodi dovoljno kvalitetnog vremena

Očevi, pak, koji su tradicionalno imali ulogu skrbnika, više nisu jedini skrbnici. Sada i majke zarađuju za obitelj, a u kući drže, kako se ono kaže, tri a ponekad i četiri kuta kuće, pa budu preopterećene. Naprosto je potrebno presložiti i revidirati te naše uloge i prilagoditi ih današnjem vremenu. Dijete treba oba roditelja i oba roditelja trebaju biti aktivno uključena u život djeteta, a ne kao statisti. Ima puno očeva koji su jako uključeni, ali statistike kažu da su ipak u premaloj mjeri uključeni u život djece.

Na što bi trebalo posebno obratiti pozornost, ako već nije mogući izbjeći zlo razvoda?

Iako je razvod stresan za svakoga, za djecu je to na poseban način. Mi odrasli odlučujemo o nekim stvarima, ali djecu nitko ništa ne pita – njima se to događa. Njima se stubokom mijenja život. Mijenjaju dom, školu, susjedstvo, prijatelje. Obitelj se dijeli na dva pola, majčini i očevi se prijatelji dijele, praznici se dijele, vikendi se dijele. To je kao da dijete dijelite na dva dijela, pa djeca budu zbunjena i uplašena.

Ako razvod i prolazi relativno mirno, dijete je svejedno kao u jednom sendviču. Zato potičemo razgovor, komunikaciju i medijaciju.

To je prilika da se ljudi čuju, da netko kontrolira taj razgovor, da ih usmjeri na to da budu proaktivni, da ne manipuliraju i ne pokušavaju se nadglasati nego se pokušaju dogovoriti i donijeti rješenje koje je najbolje za sve, a posebno za dijete. Više o Centru može se saznati na internetskoj stranici www.krugovi.hr.