U jutarnjem dijelu programa zainteresiranima su ponuđene cjelovite informacije o upisima i studijskim programima, moglo se čuti i kakve perspektive nudi ovaj fakultet, a maturanti su sudjelovali i na panelu sa sadašnjim studentima i uspješnim alumnima KBF-a, poslušali neka od prigodnih predavanja, upoznali zgradu te posjetili izložbu „350 godina Fakulteta”.

Predavanja su prijepodne održali prof. dr. Slavko Slišković s temom „Isus Krist – osoba ili mit“ te doc. dr. Taras Barščevski s temom „Biblija – pismo Boga čovjeku”, dok je za poslijepodne još predviđeno predavanje i prof. dr. Tončija Matulića „Možemo li živjeti sretno bez etike?“.
Neki od studenata u razgovoru za HKM izrazili su zadovoljstvo odabirom ovog studija, profesionalnošću, ali i opuštenošću profesora te nadu da će nastaviti smjerom kojim su krenuli s poletom koji ih nosi tijekom studija. „Došla sam na KBF, upisala smjer religijske pedagogije i katehetike, već četiri godine sam tu i nijedan trenutak nisam požalila… kroz srednju školu vam se pojave neke bubice u glavi, joj ma neću to, neće biti posla, ali kad Bog odluči što je tvoj poziv, možemo mi lutati koliko želimo na kraju opet dođemo tamo gdje smo trebali biti. Na studiju je dinamično, prekrasno, nekada i teško, ima trenutaka i kad se pitam je li to pravo, jesam li ja stvarno za to, ali na kraju vidim da je ovo najljepši poziv koji je bio moguć za mene”, govori nam studentica četvrte godine KBF-a.

Studijske programe predstavila je prof. dr. Ružica Razum, podekanica za nastavu: „ Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu imamo filozofsko-teološki studij, najstariji studijski program koji upisuju svećenički kandidati i mnogi laici, studij teološko-religijskih znanosti koji pruža temeljnu filozofsko-teološku naobrazbu, a nakon te preddiplomske razine studenti mogu odabrati jedan od pet ponuđenih smjerova: prvi je nastavnički smjer za one koji žele raditi kao vjeroučitelji; drugi je pastoralno-katehetski za one koji se žele angažirati na području pastorala župe; treći smjer su crkvena kulturna dobra za one koji žele raditi na promicanju kršćanske kulture, angažirati se u knjižnicama, arhivima, biti turistički vodiči; četvrti modul je ekonomski razvoj i kršćanski humanizam koji pruža dobru naobrazbu iz teologije i ekonomije za one koji žele biti stručnjaci za promicanje Crkvenih vremenitih dobara te peti -ekumenizam i međureligijski dijalog.” Prof. Razum također navodi kako diplomanti uglavnom pronalaze svoje područje angažmana, mnogi se zapošljavaju u školi kao vjeroučitelji, mnogi u medijima, izdavaštvu i drugdje.