U homiliji kardinal Bozanić naglasio je kako je Cvjetnica prag ulaska u najsvetiji tjedan crkvene godine – Veliki tjedan. ”Kada slušamo i čitamo navještaj Muke Gospodina našega Isusa Krista, ne tražimo prvotno dobre i zle, nego pokušajmo naći i raspoznati u nama samima svijetle i tamne sjene te izaberimo stranu na kojoj želimo biti. Odlučimo zauvijek ostati Isusovi učenici. Ali i kao učenici spoznajmo i pred sobom prihvatimo da smo i mi toliko puta pobjegli, izdali i stali na stranu onih, koji su suglasni s Pilatom i Herodom predali Isusa da ga razapnu izvan grada Jeruzalema. Stavili smo Isusa izvan našeg životnog prostora”, naglasio je Kardinal i poručio: “Nastojmo se uvijek probiti do istine, pravde i mira te služiti ljubavi, pa i uz cijenu vlastita gubitka.”

Na kraju homilije kardinal Bozanić kazao je kako Veliki tjedan sadrži slavlje neuspjeha – smrt na križu, ali i pobjedu uskrsnoga jutra. “To je prijelaz prema onome što je neprolazno, što ostaje, što pobjeđuje. To je prijelaz prema Uskrsu. Želim da svatko od nas krene od vlastitih neuspjeha i promašaja, da svjetlom Duha Svetoga prihvatimo vlastiti križ, kako bismo mogli doživjeti veliku radost neprolazne pobjede, radost Uskrsnuća”, zaključio je kardinal.

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je misno slavlje u katedrali Sv. Stošije u Zadru, za vrijeme kojeg je pjevana Muka našeg Gospodina Isusa Krista iz Evanđelja po Luki. Prije mise, nadbiskup Puljić i puk okupili su se u crkvi Sv. Marije kod benediktinki gdje je nadbiskup blagoslovio maslinove grančice. Odatle su svećenici i puk krenuli u procesiju s maslinovim grančicama prema katedrali Sv. Stošije, kada je pjevanje antifona predvodio Katedralni zbor sv. Stošije pod vodstvom mo Žana Morovića.  Nadbiskup je rekao da nitko ne može ostati hladan na navještaj Isusove muke. „Potreseni smo svime što smo čuli. Iznenađeni. Mogli bismo dugo razmišljati o sudionicima te drame“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši kako nas Veliki tjedan poziva da ne razmišljamo samo o Isusu i njegovoj muci, nego i o sebi i o svojoj ulozi u tom procesu. „Taj proces nije gotov. On traje i trajat će do kraja svijeta. Koju ulogu mi igramo u tom procesu, gdje se možemo prepoznati? Treba li nam moliti Božje oproštenje?“ potaknuo je nadbiskup, opisavši ponašanja pojedinih sudionika u procesu Isusove osude.

Foto: Grbić // Cvjetnica u katedrali Sv. Stošije u Zadru

Dubrovački biskup Roko Glasnović predslavio je pontifikalno misno slavlje u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Slavlje je započelo ispred zborne crkve Sv. Vlaha blagoslovom maslinovih i palminih grančica u obredu kojim se prisjećalo Isusova ulaska u Jeruzalem, a potom su sudionici slavlja u procesiji pošli prema katedrali gdje je misa nastavljena. U procesiji su u svojim odorama sudjelovali i članovi Bratstva Presvetog Sakramenta. Promišljajući o Isusovu ulasku u Jeruzalem i radosti onih koji su ga dočekali biskup je kazao kako i mi danas s cijelom Crkvom slavimo ulazak istog Spasitelja Isusa Krista u naš grad. Trebamo li mi danas doista da Isus dođe u naš grad, naša sela, domovinu, u ovaj naš svijet? – potaknuo je dubrovački biskup na promišljanje.

Foto: A. Tadić // Cvjetnica u Dubrovniku

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je misno slavlje u dvorištu Pastoralnog centra katedralne župe u Sisku. Misi je prethodio blagoslov maslinovih grančica ispred kipa bl. Alojzija Stepinca i procesija kroz gradski park, kao spomen Isusova ulaska u Jeruzalem. Koncelebrirali su kancelar mr. Janko Lulić, katedralni župnik preč. Marko Karača i preč. Milan Begić, a služio je đakon Marin Mlađenović. Na početku pjevanu Muku Gospodina našega Isusa Krista po Luki izveli su bogoslov Frano Bijelić, preč. Milan Begić i Katedralni zbor. U homiliji, govoreći o Isusovoj muci, preč. Karača je rekao kako se ljudi obično sjete Boga i pitaju se gdje je kada su nemoćni, osamljeni, bolesni i kada trpe. „Bog se objavio baš u tom dnu ljudske egzistencije, u najtežem stanju ljudske patnje. I sam je kao čovjek osjetio odsutnost Boga kada je na križu zavapio: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio… I mi vjernici, napose Sisačke biskupije i ovoga grada, u ovim neprilikama u kojima živimo možda često stojimo pred pitanjem zašto si nas ostavio? Pokušajmo, braćo i sestre, u ovim danima Velikog tjedna u sabranosti i molitvi čuti kako nam Bog jasno govori u svom Sinu: evo i ja s vama trpim. U ljudskom životu isprepleću se bol i radost, patnja i slavlje. To je stvarnost ljudskog života koju je Krist svojim čovještvom okusio. Ostajući uz njega mi prihvaćamo njegovo vodstvo na životnom putu koji preko križa vodi do slave.”

Požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj katedrali slavlje Spomena Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem. biskup je ustvrdio kako je nakon Isusove muke i smrti, i njegove pobjede u uskrsnuću sve postalo istinski drugačije, jer Bog u njegovoj ljubavi koja ide u smrt nije svijet presložio tek „geo-strateški“ nego „svemirsko“-strateški. Vazmeno otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnuća najveća je novost u povijesti i budućnosti čovječanstva, ustvrdio je biskup. Napomenuo je da je to razlog zbog kojeg smo se danas okupili iskazati Isusu Kristu zahvalnost, reći mu da ga volimo, i posvjedočiti mu kako želimo zajedno s njegovom ljubavlju, koja je pobijedila i smrt, izgrađivati svoj osobni i zajednički život, jer je nakon njega sve na svijetu postalo božanski drugačije. Pozvao je sudionike slavlja da s tim Isusovim „drugačijim“ računaju, tomu se raduju, i u svaki puta kad sudjeluju u svetoj misi budu dionici tog drugačijeg Božjeg svijeta.

Blagoslov maslinovih grančica, procesiju i misno slavlje u Eufrazijevoj bazilici predvodio je apostolski upravitelj Porečke i Pulske biskupije dr. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor. U homiliji nakon čitanja Muke Gospodnje mons. Kutleša podsjetio je da je Isus javno djelovao tek posljednje tri godine svojega života. „Od toga je dvije godine bio veoma prihvaćen, ljudi su za njim išli i pratili su ga, tek u zadnjoj godini ljudi su se počeli opredjeljivati i počeli su izražavati svoje nezadovoljstvo jer je Isus počeo govoriti o svojoj smrti i svemu onome što sv. Ivan navodi u VI. poglavlju“, rekao je mons. Kutleša.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je na Cvjetnicu – Nedjelju Muke Gospodnje, 10. travnja blagoslovio maslinove grančice ispred osječke konkatedrale Sv. Petra i Pavla, poveo procesiju Trgom sv. Ivana Pavla II. te slavio misu tijekom koje je pjevanjem naviješten evanđeoski izvještaj Muke po Luki. Započinjući svečano liturgijsko slavlje Cvjetnice te podsjećajući na Isusov ulazak u Jeruzalem, čime započinje i vrijeme njegove muke, mons. Hranić je rekao: „U Isusovoj sudbini oslikava se i sudbina čovjeka pravednika. Stavovi i raspoloženja mijenjaju se brzo, prema potrebi, prema političkom trenutku, trenutačnoj koristi ili pak iz površnosti i neznanja“, a zatim naglasio: „Isus je tako ne samo slika pravednika po životu, propovijedanju i djelovanju, nego i po vlastitoj životnoj sudbini: htio je ljudima dobro, zauzimao se za njih, bio uz njih, da bi na koncu bio ostavljen od svih, pa čak i od onih svojih najbližih s kojima je dijelio život.

Varaždinski biskup Bože Radoš predsjedao je misnim slavljem u varaždinskoj katedrali. „Isusova muka nije cilj, ona je samo put Isusove ljubavi“, rekao je biskup Radoš i zaključio homiliju molitvom: „neka nam Gospodin dadne milost da ga osjetimo, neka nam dadne pogled vjere da osjetimo, vidimo i već sada živimo radost Uskrsa, radost novoga, trajnoga života.“

Riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodio je u crkvi Uznesenja BDM u zajedništvu s nadbiskupom koadjutorom Matom Uzinićem i drugim svećenicima. Nakon pjevanog cjelovitog izvještaja Muke po Luki, propovijed je uputio nadbiskup Uzinić. Nastavno na poticajne riječi nadbiskupa Devčića o Isusovu primjeru i poruci koju nam je Krist poslao ulazeći na magarcu u Jeruzalem, kao kralj mira, ne rata, osvrnuo se na aktualna ratna zbivanja u Ukrajini i kritike pape Franje upućene skupini država koje su se obvezale potrošiti 2%  BDP-a na kupnju oružja kao odgovor na nastalu situaciju.