Župnik je na početku misnog slavlja pozdravio sve nazočne: biskupa, svećenike, đakona, sve prisutne a osobito obitelj Krizmanić čiji je sin Ilija sakramentom krštenja toga dana postao novi član župne obitelji.

Biskup je u svojoj propovijedi naglasio da je obitelj kolijevka društva i ognjište ljubavi koje određuje život svakoga pojedinca; obitelj je škola gdje se postižu prvi koraci i uče prve riječi te se stječu temeljne lekcije vjere i kulture. „U obitelji se uče tri najvažnije riječi u životu svakoga pojedinca a to su: oprosti, molim i hvala. Obitelj je škola vjere u Boga, škola nade i škola ljubavi prema Bogu, prema čovjeku, prema domu i svom rodu“, kazao je biskup te dodao: „Kad se u obitelji ne nauči ono što bi se trebalo naučiti; kada se ne žive duhovne i kulturne vrijednosti koje se trebaju živjeti, tada ne pati samo jedna obitelj nego pati cijelo društvo i društveni sustav.“

Obitelj je škola vjere u Boga

Propovjednik se prisjetio biskupa Jurja Dobrile (1812. – 1882.), koji je rođen u tim krajevima (Veli Ježenj): „Čitajući životopise i knjige o biskupu Dobrili i njegovu vremenu lako se iščitava siromaštvo koje je obilježilo to doba. No unatoč siromaštvu, ostvareni su brojni projekti kojima se danas ponosi cijela Istra pa i šire. Devetnaesto stoljeće darovalo je dobroga biskupa Dobrilu kojemu smo zahvalni za brojne kulturne i duhovne pothvate koji su označili preporod u Istri… A što je s nama i s našim dvadesetprvim stoljećem? Ne može se reći da smo siromašni, jer većina živi u izobilju. Što ćemo ostaviti budućim naraštajima“, upitao se biskup Štironja.

Foto: Elena Legović

Biskup je potom naglasio: „Duhovna baština koju smo naslijedili od svojih djedova i pradjedova, očeva i majki, sve nas obvezuje i ne bismo ju smjeli staviti u zaborav i proglasiti ju nevažnom… Dok govorimo o kulturnoj i duhovnoj baštini svojih krajeva, ne zaboravimo da je temeljni dio te baštine upravo obitelj sa svim svojim vrijednostima utemeljenim na Božjim zapovijedima i na Božjoj riječi koju Crkva, i u ovim krajevima, svjedoči od svojih početaka. Stoga je obveza svih generacija pa i ovih naših da te temeljne duhovne i kulturne vrijednosti njegujemo, čuvamo i originalne predamo budućim pokoljenjima.“

Put do obnove je u priznanju osobne sljepoće, vlastitih grijeha i mana

Osvrćući se na evanđelje koje donosi Isusovu pouku da slijepac ne može slijepca voditi, biskup je naglasio da je to istina koju se ne može osporiti. Put do obnove je u priznanju osobne sljepoće, vlastitih grijeha i mana. Dokle god gledamo trun u oku svoga bližnjega a ne vidimo brvno u svom oku, nema obraćenja ni preporoda, obnove ni reforme.

Foto: Elena Legović

Biskup Štironja je zaključio: „Otvorimo svoja srca Božjoj riječi. Ponesimo svetopisamske riječi i pouke u svoju svakodnevnicu, pretočimo ih u život i prenesimo ih na svoju djecu i mladež. Teško ćemo to učiniti ako ih osobno nismo dobro razumjeli i životom potvrdili. Važna je i nezaobilazna uloga nas starijih, očeva i majki, i svih nas koji imamo udjela u odgoju budućih generacija.“

Ponesimo svetopisamske riječi i pouke u svoju svakodnevnicu

Župnik Zec je na kraju misnog slavlja zahvalio biskupu na ohrabrujućoj i poticajnoj pastirskoj riječi kao i nazočnim svećenicima, đakonu, čitačima, ministrantima, pjevačima i sviračima koji su animirali liturgijsko pjevanje. Vidljivo radostan zbog ovog vrlo svečana događaja, župnik je biranim riječima zahvalio i čestitao obitelji Krizmanić na krštenju malog Ilije, naglasivši da je svako dijete, pogotovu peto, istinski Božji dar obitelji, Crkvi i narodu.