O nužnosti odlučnoga odbacivanje svakoga nasilja u ime Boga, bilo je riječi u emisiji „Argumenti“ HKR-a u četvrtak 5. studenoga urednika i voditelja Ivana Taševa, a uz niz aktualnih napada u Austriji i Francuskoj te izraza netrpeljivosti diljem Europe. Vodi li ograničavanje vjerskih sloboda prema sukobima, širi li se radikalizacija Europom, kakav bi odgovor na to trebale pružiti vjerske zajednice – bila su pitanja o kojima su govorili gosti „Argumenata“.
Sukob civilizacija ili neznanja?
Tomislav Kovač
Jedan od problema koji su doveli do dramatičnih napada prošlih tjedana u Europi dr. Tomislav Kovač s zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta vidi u dugoročno neosmišljenoj imigrantskoj politici u većini zemalja zapadne Europe: Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj. „Postoje u Europi područja, predgrađa i četvrti velikih gradova gdje bijelac, Francuz ili Nijemac ne smiju ući, gdje postoje kodeksi ponašanja. Mnogi govore o prešutnoj islamizaciji Europe u negativnom smislu riječi. Ovaj diskurs prije pet godina bio bi kvalificiran kao islamofobni i ksenofobni, no danas tu činjenicu svi uviđaju u Francuskoj i postaje društveni problem s kojim se politika treba suočiti“, kazao je dr. Kovač.
Umjesto o sukobu civilizacija, dr. Kovač radije govori o sukobu neznanja te ističe nužnost edukacije – od škole do medija, budući da će – prema njegovom mišljenju – religijsko pitanje biti središnja tema 21. stoljeća. Dodao je i kako je potrebno graditi bratstvo, ali ono „ne pada s neba, treba ga graditi u susretima, dijalogom i zajedničkom suradnjom“.
Nasilje nema naciju ni religiju
Mevludi ef. Arslani
Zamjenik zagrebačkoga muftije Mevludi ef. Arslani govorio je o važnost institucionaliziranogadijaloga predstavnika islama s državnim institucijama, a to nije slučaj u Francuskoj. Nasilje i terorizam nemaju naciju ni religiju – kazao je kada Arslani, a osvrćući se na temu nevjerstva istaknuo je kako Kuran kada govori o poganstvo prije svega misli na nevjernike kod Arapa prije pojave islama.
„Ekstremizam, fundamentalizam ni terorizam nisu pojave koje su došle s islamom. Teroristi koji su izvršavali zlodjela na tlu Europe, ali i u muslimanskim zemljama s uzvikom ‘Allahu Akbar’ žele sebe identificirati da rade nešto u ime Boga. No, ne postoji ubijanje u ime Boga“, kazao je Arslani.
Naći zajednički jezik
Dragutin Matak
Da slučajevi napada imaju svoju povijest i kontekst, upozorio je dr. Dragutin Matak, profesor teologije na adventističkom učilištu i tajnik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj. „Postoje kulturološki, i vjerski, i gospodarski, i politički elementi utkani u sve ovo što se događa. Vjernici lako i brzo okrivljuju sekularizam za ono što se događa, govori se o sekularističkom napadu na vjerske vrijednosti. No važno je da vjere nađu zajednički jezik i imaju zajedničko nastojanje, tamo gdje se gradi mir među vjerskim zajednicama neće biti problema“, kazao je dr. Matak i pozvao na zbližavanje na vjerskom polju.
„Ne moram prihvatiti vjerovanje svojega susjeda, ali kršćanska dužnost i obveza jest da ga uvažavam kao vjernika. Kada nađemo dodirne točke za naše ljudsko dostojanstvo, mnogo je lakše međusobno komunicirati“, zaključio je dr. Matak.