Konzultant za cyber sigurnost Marko Gulan istaknuo je da hrvatske tvrtke danas nisu spreme ulagati u sigurnost što pokazuje potres osiguranja imovine. Tomislav Vuk komentirao je, pak, pad društvenih mreža koji se dogodio prije nekoliko dana. “Službena informacija jest da je bila smanjena konfiguracija BGP protokola, odnosno protoka prometa unutar samog sustava Facebooka zbog čega je on postao nevidljiv za internet”, ističe Vuk.

Cyber ratovanje danas je vrlo aktualno i zapravo se  konvencionalan oblik ratovanja prebacio na manje aktere dok velike sile vode cyber ratovanje

Gulan je rekao kako je temelj svakog cyber napada socijalni inženjering i napomenuo da prosječni kibernetički napad traje nešto malo više od 180 dana, kada cyberkriminalac ulazi u sustav i prati radnju. “U pozadini je puno pripreme, a sam kibernetički napad traje sekundu, minutu ili možda sat vremena”, rekao je konzultant za cyber sigurnost Marko Gulan.

Korisnici društvenih mreža ne ponašaju se u skladu sa sigurnosnim pravilima, pa često objavljuju privatne podatke na svojim profilima

Svojedobno je zapovjednik kibernetičkog odjela američke vojske rekao da bi sljedeći veliki rat mogao započeti upravo u cyber prostoru. Koliko je taj prostor danas mjesto geopolitičkih i obavještajnih sukoba, velikih sila i je li cyber ratovanje novi način ratovanja komentirao je konzultant za cyber sigurnost, Tomislav Vuk. “Cyber ratovanje danas je vrlo aktualno i zapravo se  konvencionalan oblik ratovanja prebacio na manje aktere dok velike sile vode cyber ratovanje. Ne bih rekao da je to otvoreno ratovanje, nego gusarenje”, rekao je Vuk.  Također je istaknuo, da je cyber napad na Iran napravio obrat prema cyber kulturi i obrani u Iranu.

Konzultant za osobni branding Renato Ostojić prokomentirao je sigurnost ljudi na društvenim mrežama, odnosno u cyber prostoru davši svoju osobnu procjenu na današnju situaciju u Hrvatskoj. “Svi kažu da je, ali u praksi nije. Korisnici društvenih mreža se ne ponašaju u skladu sa sigurnosnim pravilima, pa često objavljuju privatne podatke na svojim profilima. “Često ljudi objavljuju gdje putuju, kamo idu i što rade, pa tako serviraju informacije kriminalcima i može ih se uhoditi”, istaknuo je Ostojić.

Savjetovao je korištenje desetominutne e-mail adrese za potrebe preuzimanja materijala s interneta da bi se zaštitili i da bi se izbjeglo slanje newslettera i e-mail poruka tvrtke koja nam nije poznata i u koju nemamo povjerenja.

Djeca uglavnom predstavljaju ulaz većim akterima i kriminalcima kako bi bili napadnuti njihovi roditelji

Cyber prostor često je na udaru kriminalaca, a među žrtvama cyber nasilja mogu se naći i djeca, osobito na TikToku i društvenim mrežama koje su dominantne među mladima. “Djecu će se morati na neki način educirati o opasnostima interneta, no problem je velika razlika među generacijama. Djeca nisu svjesna predatora i nisu svjesna da postoje ljudi koji se služe internetom iz loših namjera. Ona uglavnom predstavljaju ulaz većim akterima i kriminalcima kako bi bili napadnuti njihovi roditelji”, zaključio je Vuk.