Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je dugo očekivan javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada. U ovom su natječaju osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna. Što je sve potrebno za prijavu, koji su zadani rokovi, koji kriteriji odabira zgrada kojima će se odobriti sufinanciranje? O cjelokupnom procesu energetske obnove u Argumentima smo razgovarali s Irenom Križ Šelendić, v.d. ravnateljicom Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Natkom Bilićem, direktorom inženjerske tvrtke specijalizirane za energetsku obnovu zgrada Planetaris i novinarom Tinom Bašićem, suosnivačem portala Zgradonačelnik.hr koji se bavi problematikom održavanja i obnove stambenih zgrada.
Irena Križ Šelendić objasnila je što sve obuhvaća energetsku obnovu zgrada i koje su novine u aktualnom natječaju koji se čeka već šest godina. “Energetska obnova obuhvaća sve; od samog energetskog certificiranja, projektiranja pa do radova na zgradi. Imamo klasičnu energetsku obnovu koju sufinanciramo sa 60 posto i gdje morate uštedjeti barem 50 posto toplinske energije na godišnjoj razini. Ako ćete proširiti obnovu s energetske na sveobuhvatnu koja će uključivati osim fasade, vanjske stolarije i protupožarne mjere i protupotresno ojačanje zgrade onda obnovu sufinanciramo i do 80 posto. Sufinanciraju se i obnovljivi izvori energije, zelena infrastruktura poput zelenih fasada, zelenih krovova do horizontalnih mjera poput ugradnje liftova”, rekla je Križ Šelendić.
Energetska obnova zgrada obuhvaća sve; od samog energetskog certificiranja, projektiranja pa do radova na zgradi. Sufinancira se od 60 do 100 posto.
S obzirom da je dosta zgrada u Hrvatskoj u energetski niskom razredu, a natječaja za sufninaciranje nije bilo dugo i zbog pandemije kada su ta sredstva preusmjerena na druge stavke, očekuje se veliki interes suvlasnika zgrada za ovaj natječaj, daleko više od sredstava koja se nude za sufinanciranje. Križ Šelendić nije mogla reći kada će i hoće li biti novih natječaja za energetsku obnovu zgrada jer je iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta “EU sljedeće generacije” predviđeno samo 300 milijuna kuna.
Iako se iz Ministarstva, napominju, trude osigurate sredstva iz drugih programa i projekata EU-a, Križ Šelendić napominje da sufinanciranje energetske obnove zgrada neće biti vječno jer se europska regulativa stalno mijenja. Otkriva da je u tijeku izmjena europske direktive o energetskim svojstvima zgrada te da je na stolu prijedlog da se zgrade koje imaju loša energetska svojstva moraju obnoviti, ali da Europska unija neće više za to davati sredstva, nego će to jednostavno postati obveza državi članici. Nije isključeno da bi se moglo dogoditi da će stanari, odnosno suvlasnici zgrada na kraju s vlastitim sredstvima morati provesti energetsku obnovu, a riječ je o vrlo skupoj i zahtjevnoj investiciji. Hrvatska se kaže, protivi tom prijedlogu jer smo siromašna zemlja s niskim standardom, ali ishod pregovora je neizvjestan.
U tijeku je izmjena europske direktive o energetskim svojstvima zgrada te je na stolu prijedlog da se zgrade koje imaju loša energetska svojstva moraju obnoviti, odnosno da to postane obvezno, ali bez sufinanciranja iz programa Europske unije. Hrvatska se tome protivi jer smo siromašna zemlja, stambeni fond nam je u lošem stanju, a građani niske platežne moći za tako skupu i zahtjevnu investiciju. Ishod pregovora je neizvjestan.
Natko Bilić je istaknuo sve prednosti energetske obnove zgrade; od uštede toplinske energije (manjih računa za grijanje) do uštede energije za hlađenje. “U energetski obnovljenim zgradama je daleko ugodnije i kvalitetnije živjeti, zidovi po zimi više nisu tako hladni, zadržava se toplina, a ljeti je hladnije jer toplina lako ne prodire u stan. Osim novog izgleda zgrade bitno se povećava i cijena stambenih kvadrata, a ljudi moraju biti svjesni da se u nekretninu mora ulagati”, napomenuo je.
U energetski obnovljenim zgradama je daleko ugodnije i kvalitetnije živjeti, zidovi po zimi više nisu tako hladni, zadržava se toplina, a ljeti je hladnije jer toplina lako ne prodire u stan. Osim novog izgleda zgrade bitno se povećava i cijena stambenih kvadrata.
Tin Bašić je rekao kako se svijest ljudi o obvezi i potrebi održavanja zgrada polako mijenja, ali da je još uvijek niska. “Zgrada se mora jednako održavati kao i kuća jer ona je zajednička kuća svih suvlasnika. Vaša obveza održavanja kao suvlasnika zgrade ne odnosi se samo na vaš stan, nego na cijelu zgradu. O tome više ne vodi brigu netko drugi, nego održavanost zgrade ovisi isključivo o angažmanu i brizi njezinih stanara odnosno suvlasnika”, podsjetio je Bašić. Iznio je iskustvo energetske obnove svoje zgrade te naglasio da su troškovi u njihovom slučaju ostali gotovo isti. Povećala im se pričuva s jedne strane, ali zato su se smanjili troškovi grijanja i hlađenja, tako da su im izdvajanja za zgradu ostala podjednaka, ali zato im zgrada iz 1950-tih sada izgleda kao nova i u njoj je sada daleko ugodnije i kvalitetnije živjeti.
Svijest ljudi o obvezi i potrebi održavanja zgrada polako mijenja, ali je još uvijek niska.