Budi dio naše mreže

Na redovitom jesenskom susretu svećenika Gospićko-senjske biskupije župnik iz Kosinja vlč. Pero Jurčević ovoga je tjedna iznio svoju tjeskobu zbog patnje ljudi Gornjeg Kosinja. Naime, od njih se traži da napuste svoja ognjišta da bi se to selo, iznimno bogate povijesti i kulture, potopilo za potrebe proizvodnje električne energije. Vlč. Jurčević za HKM govori što to prijeti Kosinjskoj dolini, zašto bi ta dolina trebala biti potopljena, kako je i kada narod za to saznao i o čemu se zapravo radi.

/ Hrvoje Josip Bišćan

Planovi potapanja postoje odavno, možda i više od pedeset godina. Strateški plan uspostavljen je radi stvaranja akumulacijskog jezera u Gornjem Kosinju i gradnje hidroelektrane. Tamošnjim stanovnicima otada to visi nad glavom i zbog toga nije bilo moguće ostvariti nikakav napredak; nije bilo moguće graditi infrastrukturu, ceste su lošem stanju, a vodovoda ni danas nema i ljudi se u 21. stoljeću snalaze s bunarima. Jednostavno su pod blokadom. Međutim, nedavno je taj plan predstavljen kao državni strateški interes. Zbog te bi hidroelektrane jedno selo (znači ne cijela župa, jer u nju pripada i Kosinjski Bakovac koji se u ovom slučaju ne bi potapao) trebalo biti potopljeno.

Jako je problematično to što ljude koji tu žive nitko nikada nije pitao žele li oni to ili ne žele; žele li svoju djedovinu prodati pa iseliti i kako uopće oni gledaju na projekt?

Kosinjski Bakovac / Facebook

Dugo sam već ovdje župnik i za moje službe nitko nije dolazio ovamo i razgovarao s ljudima, pitao ih i objasnio im sve što se događa. Sve to ide pismenim putem, ali se jako zanemaruje narod. A da ne pričamo o kulturnim spomenicima kojih ima jako puno. Prema popisima arheologa, na tom je području oko 60 spomenika kulture i kulturne baštine. Ne radi se samo o crkvi Svetog Ante, župnom uredu, kapeli Svete Ane ili groblju, što bi sve trebalo završiti pod vodom. Cijela priroda i taj mikro ekosustav bi se narušio. Tu ima i jama i špilja, više izvora vode i bila bi strahovito velika šteta sve to uništiti!

Bi li vrijednost struje koja bi se proizvodila mogla kompenzirati sve što bi se zauvijek i nepovratno izgubilo?

Nisam stručnjak na tom području, ali sam razgovarao s nekim stručnjacima koji znaju čitati te studije i neki od njih tvrde da postoji drugo rješenje i da ovo definitivno nije opravdano jer je neisplativo i neučinkovito.

Za cijeli sustav predviđena su ulaganja od, tako su mi rekli, oko 3,4 milijarde kuna, a samo za akumulacijsko jezero milijardu i 570 milijuna kuna.

A sve to za proizvodnju struje koja bi se, po njihovim izračunima, na razini Republike Hrvatske povećala za otprilike 1%. Po meni je to potpuno neopravdano i nelogično.

Možemo li se još osvrnuti na činjenicu da se, navodno, borimo da ljudi ostanu u Lici, takvoj kakva je – predivne prirode, ali u infrastrukturno jako lošem stanju. Unatoč svemu, ljudi tamo žele ostati. Kako se u sve to uklapa plan potapanja jednog sela i tjeranje ljudi iz Like?

Ne uklapa se nikako. Kod gradnje hidroelektrane Lešće su isto bili prosvjedi, znači to je pomalo i sustavno uništavanje cijele ionako ugrožene Like i raseljavanje ovo malo ljudi što je ostalo po selima.

Kosinjska dolina / Google map

Mislim da je tu po tom pitanju situacija sve gora, a ne kako to druga strana predstavlja, da bi to bilo puno bolje jer bi se otvorila neka radna mjesta, ljudi bi mogli raditi i zarađivati… Da, ali to je u planu nekoliko godina. A što nakon toga? Što kad tih istih ljudi koji su tu živjeli više ne bude bilo, jer tu nije moguće živjeti?!

Kako su reagirali svećenici Gospićko-senjske biskupije kada ste im izložili ovu tematiku? Oni su sigurno dobro upoznati s problemom, ali možda su im neki detalji bili nepoznati. Što biskupija planira?

Svećenici su jako dobro reagirali i bili su protiv toga. Znaju oni za tu situaciju, iako svatko primarno izvršava pastoralne obaveze u svojoj župi. Ali sve je nešto intenzivnije krenulo od prekapanja dva stara katolička groblja u Gornjem Kosinju i tu je stvoren otpor. Narod se digao jer je bio zgrožen takvim stvarima i svi su bili nemirni. Ipak smo uspjeli zaustaviti to, angažirali odvjetnika i sada se o tome vodi sudski postupak. Dali smo slučaj i u medije i na određene portale koji su htjeli objaviti priču. Tu se moglo vidjeti na koji način oni misle raditi taj projekt, pogotovo kad su u pitanju groblja.

O početku radova nitko nije bio obaviješten. Kad smo došli tamo, kopali su strojevima bez ikakvih oznaka, i nikoga nisu obavijestili kada će početi raditi.

Nisu tražili ni suglasnost od ljudi čiji su preci pokopani na tom groblju, bez obzira što nema obilježja. Cijelo groblje je oduvijek župno vlasništvo, ali o ničemu nisam bio obaviješten ni ja, a ni Biskupija. Kada su ljudi saznali kako i na koji način se to radi, zaista su bili zgroženi i to je razlog zašto su u ovoj borbi podržali mene i mještane i župljane.

Tko zapravo izvodi radove i čijim odobrenjem?

Glavni izvođači radova na grobljima su komunalna poduzeća, tako da je ovdje glavni izvođač Komunalno poduzeće “Perušić d.o.o.” iz Perušića, a da bi mogli vršiti ekshumaciju, morali su izabrati i dva pogrebna društva, “Patačić d.o.o.” i “Pokop d.o.o.”iz Zagreba. Investitor cijelog projekta je Hrvatska elektroprivreda.

Kosinjska dolina / www.croatianhistory.net

Na svojevrsnom referendumu prikupio sam 450 potpisa ljudi koji tu žive i koji su protiv toga, pogotovo jer se tu radi o jednostavnom oduzimanju tih čestica. Ta zemlja je ljudima oduzeta, a oni ni sami ne znaju što bi, kako i zašto poduzeli. Ne mogu ništa dokazati jer knjige nikada nisu bile uređene. Sad se navodno uređuju, samo tu je nastao kaos i ljudi se boje da neće biti obeštećeni i da će biti prevareni i obespravljeni, jer su svjesni da se jako teško mogu sami boriti protiv takvih stvari.

Neka ovaj razgovor bude mali kotačić u poticanju promjene ove odluke te očuvanju i mjesta i stanovnika u našoj predivnoj Lici koja je tako često zaboravljena i zapuštena.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja