Na današnji dan prije 70 godina u rodnoj Janjini na Pelješcu 23. studenoga 1952. godine umro je dr. Nikola Zvonimir Bjelovučić - povjesničar, arheolog, skupljač narodnoga blaga i etnograf, književnik i publicist, lokalni političar, domoljub, a nadasve zaljubljenik u Pelješac i dubrovačku kulturnu baštinu.
Bjelovučić je bio rođen je 11. studenoga 1882. u Janjini na poluotoku Pelješcu i potječe iz poznate obitelji koja se uzdigla trgovinom i posebno pomorstvom i koja je u 19. stoljeću dala veliki broj brodovlasnika i kapetana. Po završenome osnovnom školovanju u rodnome mjestu pohađao je gimnaziju u Dubrovniku, Travniku i Mostaru, a pravo je studirao u Zagrebu i Beču doktoriravši 1907. godine na Pravnome fakultetu u Zagrebu. U Zagrebu je studirao povijest i zemljopis (1908-10.). Većinu je svoje karijere proveo kao odvjetnik u Trstu (1914.), Metkoviću (1919.-1923.) i naposljetku u Dubrovniku (1923.-1935.), a kasnije je postao sudac Upravnog suda u Dubrovniku (1935.-1940.).
Cijeli je svoj život ostao iznimno vezan za Pelješac i sve što ima veze s njime. S pelješkim temama, bilo da se radi o povijesti, geografiji, etnografiji, toponimiji, arheologiji i sl., ostvario je zaista cijeli žanrovski krug. No, poseban interes pokazivao je u istraživanju srednjovjekovne prošlosti dubrovačkoga kraja, s akcentom na srednjovjekovnim crkvicama u kojima se pojavljuje pleterna ornamentika (tzv. starohrvatski pleter).
Njegov nam je društveni angažman posebno zanimljiv jer je on u razdoblju između dvaju svjetskih ratova bio jedan od glavnih protagonista kulturne scene u Dubrovniku. Tako je on osnivač i prvi predsjednik dubrovačkog ogranka Družbe braće hrvatskoga zmaja od 1926. godine. On je bio osnivač i dubrovačke podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak 1928. godine i prvi predsjednik dubrovačke podružnice. Zahvaljujući ovome društvu tisuće su siromašnih, a talentiranih učenika i studenata mogli steći svoje obrazovanje kako bi bili korisni sebi i svome narodu.
U skladu sa svojim interesima za povijest i arheologiju, Nikola Zvonimir Bjelovučić osnovao je u međuratnome razdoblju i dubrovačku podružnicu Hrvatskoga starinarskoga društva (osnovano 1887. godine u Kninu, prednik današnjeg Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Kao takav vodio je brojna arheološka istraživanja srednjovjekovnih crkava dubrovačkoga kraja i njihove rezultate objavljivao u više članaka i knjiga.