Ta je ikona ponovno oživljavanje prikaza Gospinog lika koji se nalazi na poznatom sakralnom umjetničkom djelu Ugljanski triptih iz 14. st., a sada se putem te nove ikone predaje puku na javno čašćenje. To je ideja i inicijativa don Marka Dokoze, koji je ugljanski župnik godinu dana.

“Po dolasku u župu Ugljan raspitivao sam se o običajima u župi u kojoj se Velika Gospa svetkuje kao naslovnica i zaštitnica župe. Župljani su mi pokazali kip Gospe Lurdske koji se prigodno, uz svetkovinu Velike Gospe, iznosio na čašćenje. Međutim, taj kip, ikonografski, nije primjeren za Veliku Gospu i nema umjetničku vrijednost. Nedostajao je specifičan Gospin lik koji bi bio i ikonografski prikladan, ali i umjetnički vrijedan” rekao je ugljanski župnik Dokoza.

U razmišljanju kako obogatiti štovanje Velike Gospe u župi i izvanjskim čašćenjem, jednoga jutra sjetio se da postoji “Ugljanski triptih”.

Slika iznimne vrijednosti dvaput spašena od propadanja

“Ta vrijedna umjetnina iz 14. st. povezuje se s Ugljanom, a u prošlosti se vjerojatno nalazila u kapeli nekog dvorca ili privatne kuće. Tu je sliku, jako oštećenu, ugljanski župnik don Amos Rube Filipi pronašao u dvorištu seoske kuće u Ugljanu 1954. godine. Slika je restaurirana i pohranjena u postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. U središnjem dijelu triptiha nalazi se prekrasan Gospin lik pa je moja ideja bila napraviti svojevrsnu repliku, Gospinu ikonu koja će se nadahnjivati tom ikonom triptiha iz 14. stoljeća, pred kojom su molile generacije Ugljanaca. Sada župa uistinu ima osobit Gospin lik, sliku koja je i umjetnički vrijedna” rekao je don Marko, radostan što su ugljanski župljani prepoznali vrijednost te inicijative te su podržali Gospino čašćenje koje će se ubuduće odvijati pred tom ikonom.

Župnik Dokoza s ministrantima ispred ikone Gospe Ugljanske / Foto: Ines Grbić

Dimenzije ikone su 52 cm x 82 cm, tolika je veličina Gospinog lika i na Ugljanskom triptihu. Na triptihu se nalazi još osam slika iz Isusovog života. Na novoj ikoni Ugljanske Gospe u gornja dva kuta je prizor Navještenja. Autorica ikone željela je ostati anonimna.

U procesiji na Veliku Gospu u Ugljanu ubuduće će se nositi ta ikona, a tijekom godine ikona će se nalaziti u novouređenoj niši u ugljanskoj župnoj crkvi, nasuprot bočnih vrata crkve.

Osvrt akademika Petriciolija

Trodjelna slika s prikazom Bogorodice s Djetetom u središnjem polju, kada je 1954. godine pronađena, restaurirana je u Restauratorskom zavodu u Zadru. Triptih je bio loše sačuvan, ali vidjelo se da je to jako vrijedno djelo kasnog romaničkog slikarstva.

Vrijednu studiju o Ugljanskom triptihu 1964. godine napisao je hrvatski povjesničar umjetnosti, akademik Ivo Petricioli, koji je s vrijednošću toga djela upoznao širu javnost. Pritom je ukazao na sličnost Ugljanskog triptiha s drugim djelima europske slikarske baštine, među kojima su triptih u zbirci Tyssen-Bornemisza i triptih u zbirci Stoclet te djela u domaćoj baštini, poput zadarske Bogorodice benediktinki. Zaključio je da je Ugljanski triptih “produkt venecijansko-jadranskog kasnobizantskog slikarstva iz početka 14. st.”

O. Jozo Milanović pred ikonom Gospe Ugljanske / Foto: Ines Grbić

Nakon temeljitog čišćenja triptiha, jer je bio opet oštećen od čuvanja u skloništu tijekom Domovinskog rata, “uočene su likovne odlike slikarske tehnike te umjetnine, kao što su puncirane aureole na zlatnoj podlozi, specifični linearizam u oblikovanju draperija, izrazite kolorističke vrednote te ikonografski elementi, osobito na prizorima s krila triptiha”.

Ugljanski triptih je u svom središnjem polju vezan uz bizantsku tradiciju, a uz kasnoromaničke i bizantske sheme, uvodi i izražajne gotičke inovacije u prikazu likova i kompozicijskih odnosa, što Ugljanskom triptihu daje posebno mjesto u okviru jadranske likovne kulture ranog 14. stoljeća.