Božja Riječ koja na ovom mjestu posebno govori i oslikava se u životu sv. Antuna opata i svih pustinjaka i monaha kroz povijest, tako i onih koji su ovdje živjeli svoje predanje Bogu, svoje traženje Božje blizine i svoj put prema vječnosti kroz molitvu i odricanje – kazao je biskup Rogić u homiliji, a izvijestila je IKA.

Naglasio je da su monasi i pustinjaci htjeli živjeti radikalnu poslušnost Gospodinu. Sve Bogu podrediti, čitav svoj život. Sve drugo ostaviti, a samo Bogu biti poslušni, provodeći dane u molitvi i razmatranju, djelima pokore i pomaganja potrebnima koji su im se utjecali u molitve ili tražili savjeta.

Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio. Veće ljubavi nitko nema od ove: da život svoj položi za svoje prijatelje

Biskup Rogić rekao je da je danas, a i prije je bilo, teško razumjeti monaški život. To ne može svatko, ali Bog odabire ljude koji na taj način žive i svjedoče vječni život u Bogu kao cilj ljudskog postojanja. Do njega se dolazi vršeći zapovjedi Božje, slušajući volju Božju. Isus u Evanđelju zapovijeda: „Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio. Veće ljubavi nitko nema od ove: da život svoj položi za svoje prijatelje.“ Tu Isusa valja dobro razumjeti. Život se može darovati za drugoga u jednom trenutku kao sv. Maksimilijan Kolbe koji umire umjesto drugog zatvorenika. Ili poput branitelja koji su ginuli u obrani svog roda, doma i Domovine. Ili kad prijatelj za prijatelja ili čak za potpunog neznanca riskira život da bi ga spasio, ili roditelj za svoje dijete što li je sve spreman učiniti – poručio je biskup Rogić.

Vjernicima je kazao da se ta ljubav jedinih za druge, to umiranje vlastitoj sebičnosti, a darivanje drugima, može se i živi se u svakodnevnim zadaćama, u pošteno obavljanju svoga posla, svoga poziva, u brizi i nastojanjima oko svoje obitelji, u iskrenoj kršćanskoj ljubavi koja bližnjemu uvijek želi pomoći, a nikad nauditi.

Sv. Ante pustinjače, pomozi nam tako Krista slijediti, njegovu riječ čuvati, ljubav živjeti i u vječnost ući – zaključio je biskup.

Molitva je održana u organizaciji Gradskog dekanata Šibenske biskupije i Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.

Među nazočnim vjernicima bio je župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, kao i predstavnici udruge „Latinsko idro“ iz Murtera.

Špilja sv. Ante

Špilja sv. Ante smještena je u stijenama jugoistočne obale Kanala sv. Ante, na 12 metara nadmorske visine. U srednjem vijeku, najkasnije u 14. stoljeću, špilja je sakralizirana i pretvorena u crkvu posvećenu sv. Anti opatu. Od početka 15. stoljeća špiljska crkva se u arhivskim dokumentima spominje i kao eremitorij – mjesto gdje se pustinjaci (eremiti) povlače u izolaciju od javnosti da bi prakticirali isposnički način života.

Oko 1930. godine špilja je izgubi svoj sakralni značaj i pretvorena je u vojni bunker

Unutrašnjost crkve omeđuje prirodna stijena, a otvor djelomično prikriva kameni zid. Od crkvenog interijera vidljiva su devastirana u dva oltara i kamenica uvijek puna pitke vode, koja se nakon kiše cijedi sa stropa špilje. Crkva u špilji sv. Ante bila je korištena do prve polovine dvadesetog stoljeća. Oko 1930. godine špilja je izgubi svoj sakralni značaj i pretvorena je u vojni bunker.

Šibenčani namjeravaju obnoviti vrijedan kulturno-povijesni lokalitet u Kanalu svetog Ante na samom ulazu u grad – „da to bude i jedan lijepi početak budućih okupljanja, da vratimo onu duhovnu dimenziju kojom je ovaj kanal bio ispunjen, rekao je biskup Rogić.

Špilja sv. Ante / Foto: IKA

Kanal sv. Ante / Foto: IKA