Misionarski rad kao i istraživanja našega slavnog misionara brzo su bila zapažena i cijenjena u svijetu. Nakon tiska njegovih dnevnika i zemljopisne karte iz 1746. i 1751. njegovo je ime postalo poznato od Meksika, Španjolske, Italije, Francuske, Njemačke, Nizozemske pa i do ostalih dijelova tadašnjega svijeta.
O Ferdinandu Konšćaku
Ferdinand Konšćak je rođen 1703. godine u Varaždinu. Nakon završene gimnazije u rodnome gradu ulazi u novicijat Družbe Isusove 1719. u Trenčinu u Slovačkoj. U Leobenu u Štajerskoj je proučavao klasike i govorništvo. Filozofiju i teologiju je studirao na Sveučilištu u Grazu. Želio je postati misionar te je 1722. godine napisao molbu isusovačkom generalu u Rim da bude poslan u misije u Indiju ili Japan. Tek je četvrto pismo, koje je uputio generalu svoga reda s istom molbom, bilo pozitivno riješeno. Potkraj 1729. godine otputovao je u Cadiz u Španjolsku gdje je čekao godinu dana na ukrcaj na brod za Ameriku.
U međuvremenu je nastavio studij teologije i bio zaređen za svećenika. Godine 1731. došao je u meksičku luku Vera Cruz gdje je dovršio studij teologije. Poslan je u Donju Kaliforniju u Meksiko. Djelovao je kao misionar u San Ignaciu, ali i po drugim naseljima Donje Kalifornije. Promaknut je u vizitatora 1748. godine. Osim svećeničkih i misijskih dužnosti bavio se i pisanjem povijesti tamošnjih misija.
Uz hrvatski jezik znao je latinski, njemački, francuski i španjolski, a govorio je i više domorodačkih jezika. Indijance je učio ne samo u vjeri nego i praktičnim stvarima, zanatima. Sabirao je geografske podatke o indijanskim plemenima. Bio je učen. Poznavao je matematiku, astronomiju, geografiju i biologiju. Trasirao je ceste, gradio brane i kanale za navodnjavanje.
Glavno polje njegovoga rada bila je geografija i otkrivanje tada još nepoznatih dijelova Donje Kalifornije. Poduzeo je tri velike ekspedicije prema njenim sjevernim djelovima. Dokazao je da je Kalifornija poluotok a ne otok kako se do tada mislilo. Vodio je dnevnik za vrijeme svojih ekspedicija. Dnevnici sa prva dva putovanja su tiskani još za njegovoga života. Kasnije su doživjeli desetke izdanja na raznim jezicima.
Foto: Matija Maša Vekić
Značaj djelovanja o. Ferdinanda
Važnost Ferdinanda Konšćaka je u tome što je prvi sustavno istraživao te krajeve i što je izradio prve precizne zemljovide Kalifornije. Godine 1748. napisao je životopis češkog misionara Antuna Tempisa koji je umro u Kaliforniji. Konšćakovu zemljopisnu kartu tiskao je 1757. godine u Madridu isusovac Andres Marcos Burriel u djelu A. M. Burriel-M.Venegas »Noticia de la California». Ovo je bilo prvo i najvažnije djelo o Kaliforniji. Prevedeno je 1759. na engleski i nizozemski, 1766. na francuski a 1769. na njemački jezik.
Oca Ferdinanda Konšćaka smatraju jednim od najvećih pionira Kalifornije. Njegovo se prezime može naći zapisano u više varijanti kao: Gonsaque, Consag, Consak, Konzag i Consago. Sam se Konšćak potpisivao Consag u skladu s običajem europskih misionara u Meksiku koji su nastojali svoje prezime približiti španjolskom jeziku.
Misionarski rad kao i istraživanja našega slavnog misionara brzo su bila zapažena i cijenjena u svijetu. Nakon tiska njegovih dnevnika i zemljopisne karte iz 1746. i 1751. njegovo je ime postalo poznato od Meksika, Španjolske, Italije, Francuske, Njemačke, Nizozemske pa i do ostalih dijelova tadašnjega svijeta. H. Bancroft, jedan od najpoznatijih sjevernoameričkih povjesničara, smatra Konšćaka velikim misionarom, istraživačem i kolonizatorom Kalifornije. Isusovac Gerald Decorme opisuje ga u meksičkim radovima kao velikog misionara, velikog apostola i najugledniju ličnost u posljednjem razdoblju djelatnosti isusovaca u Kaliforniji.
Isusovac Gerald Decorme opisuje ga u meksičkim radovima kao velikog misionara, velikog apostola i najugledniju ličnost u posljednjem razdoblju djelatnosti isusovaca u Kaliforniji.
Ferdinand Konšćak je umro 1759. godine u 56. godini života. Indijanci su ga voljeli i bili su zatečeni njegovom smrću. Dolazili su na njegov grob i tugovali za blagim i mudrim čovjekom kojeg su cijenili kao oca.
Ferdinand Konšćak nesumnjivo je veliki misionar vrijedan divljenja. Još i danas jedan stjenoviti otočić na sjeveru Kalifornijskoga zaljeva nosi njegovo ime (Consag Rocas) Konšćakove stijene.
Godine 2003., o 300. godišnjici njegova rođenja, Matica Hrvatska i Ogranak Matice hrvatske Varaždin organizirali su dvodnevni znanstveni skup Život i rad Ferdinanda Konšćaka misionara i istraživača Donje Kalifornije. Simpozij je prvoga dana, 2. prosinca 2003., održan u Varaždinu. Predavanja su održali Carlos Lazcano, Importance of Fernando Consag in the history of Baja California, Damir Zorić, Etnografije Konšćakovih Indija, Franjo Šanjek, Korčulanin Vinko Palatin (1508-1573), Konšćakov meksički prethodnik, Mirjana Polić Bobić, Mjesto Ferdinanda Konšćaka u isusovačkom humanizmu u Novoj Španjolskoj u XVIII. stoljeću, Vladimir Muljević, Legenda o Indijancima Croatan, Denis Peričić, Varaždinska ishodišta Ferdinanda Konšćaka. Drugoga dana, 3. prosinca 2003., skup je nastavljen u Zagrebu u Palači Matice hrvatske. Slijedila su nova izlaganja: Ljubomir Antić, Konšćak i Amerika – susret civilizacija, Vladimir Horvat, Isusovci i misije, Mijo Korade, Kundek u Americi i Marina Perić, Hrvati u Čileu s posebnim osvrtom na život i rad Rajmunda Kuparea.
U Varaždinu su predstavljene i tri knjige o Konšćaku. Prva, doktorska disertacija Damira Zorića, «Ferdinand Konšćak – misionar i istraživač», druga, djelo hrvatskoga poduzetnika iz Kalifornije arhitekta Tomislava Gabrića, nećaka našega misionara o. Ante Gabrića, pod nazivom «Ferdinand Konšćak, DI (1703-1759)» i treća knjiga – djelo dvojice autora, Meksikanca Carlosa Lazcana i Denisa Peričića, «Fernando Konsag – Textos y testimonios», izdana u Ensenadi (Donja Kalifornija, Meksiko). U Varaždinu je skup završio otvorenjem izložbe crteža Tomislava Gabrića, nastala kao plod inspiracije Konšćakovim putovanjima Donjom Kalifornijom, koja je sutradan predstavljena i u Zagrebu.
Foto: Matija Maša Vekić