Danas je blagdan sv. Vjenceslava, mučenika. Česi svoga prvog sveca nazivaju Vaclav. Prema pisanim izvorima i predaji, bio je uzorna kršćanskog života. U sebi je ujedinjavao misionarsku predaju svetih Ćirila i Metoda iz Velike Moravske i onu njemačku iz Regensburga.

Vjenceslav je bio sin češkog vojvode Vratislava I. i njegove žene Dragomire. Rođen je oko 907. godine, a ubijen je u 22. godini života. Mladi je knez kršćanski odgoj primio od bake, svete Ljudmile. Daljnju izobrazbu primio je na dvoru Budeču. Nakon očeve smrti Narodno vijeće izabralo je Vjenceslava za nasljednika. Do njegove punoljetnosti, jedno je vrijeme kao regentkinja vladala njegova majka.

Vjenceslav je bio pravedan vladar. Imao je u planu što dosljednije uvođenje kršćanstva i kršćanskih običaja u zemlji, i na taj način postati što neovisniji o utjecaju Njemačkoga Carstva. Njegova majka Dragomira i mlađi brat pokušavali su to spriječiti. Zavjeru koja je Vjenceslava stajala života podupirali su i poganski velikaši.

Brojni pisani izvori ističu svetost Vjenceslavova života, jer je težio što većoj duhovnoj savršenosti. Čak je kanio vladavinu predati mlađem bratu, poći u Rim i zamoliti papu za dozvolu da postane redovnik. Njegove relikvije čuvaju se u katedrali u Pragu, zajedno s relikvijama sv. Ivana Nepomuka.