Crkva se danas spominje sv. Vendelina pustinjaka. Pretpostavlja se da je živio od 554. do 617. godine. Rodio se u bogatoj irskoj obitelji, ali je život proveo ponizno služeći Bogu. Odrekao se svih dobara i, da bi se prehranio, radio kao pastir. Nakon toga povukao se u samoću. Krajem šestog stoljeća benediktinski monasi samostana u Tholeyu izabiru ga za svoga opata. Na tome je mjestu u današnjoj Saarskoj regiji u Njemačkoj na njegovom grobu podignuta kapela koja je uskoro postala mjesto brojnih hodočašća, a puno kasnije i velika gotička crkva te se mjesto po njemu naziva St. Wendel. Njegov životopis napisan je tek u 15. stoljeću. U svijetu danas postoji više od 500 kapelica podignutih njemu u čast i oko 160 svetišta u koja se mnogo hodočasti. Sv. Vendelina zazivamo protiv kuge, za zaštitu ljetine i domaćih životinja.

Crkva se danas spominje i misionara sv. Jeana de Brebeufa, Isaaca Joguesa  i ostalih mučenika koji su u 17. stoljeću djelovali među Indijancima Huronima u Sjevernoj Americi. Nisu poznavali kulturu ni jezik plemena, a dodatne poteškoće bile su i epidemije za koje su Indijanci optuživali upravo njih. Sve to bilo je razlogom da je Ivan Brebefski tek nakon šest godina misionarenja uspio krstiti jednog jedinog odraslog čovjeka. Misionari su mučenički pogubljeni, ali pokazalo se da njihov trud nije bio uzaludan. Od Huronskog plemena ostalo je tek nekoliko stotina, ali upravo su oni, raspršeni na tom području, proširili katoličku vjeru među ostalim Indijancima zapada. Crkva u Kanadi i SAD-u svete Ivana Brebefskog i Izaka Žoga slavi kao svoje apostole i utemeljitelje mjesne Crkve.