Opat i pustinjak. Revni zagovornik i širitelj ispravnog crkvenog nauka. Borac protiv krivovjerja. Mnoge je privlačio svetošću, te je oko sebe okupio učenike koje je posebno uvodio u meditaciju. Primjer je kršćanina koji odbija velika ovozemna obećanja i ponude kako bi ostao u nauku Crkve Božje. Slavi ga Zapadna i Istočna Crkva.
Danas je sv. Teodozije, opat i pustinjak. Rođen je 423. godine u Kapadociji, odgojen u dobroj kršćanskoj obitelji, a u mladosti je rado čitao Bibliju. Živio je u Svetoj zemlji pustinjačkim životom. Jeo je samo voće i povrće, a kruha nije okusio 40 godina. Mnoge je privlačio svetošću, te je oko sebe okupio učenike koje je posebno uvodio u meditaciju.
U blizini Betlehema Teodozije je dao izgraditi veliki samostan i uz njega tri bolnice. Tu se brinuo za umobolne, stare i nemoćne osobe. Sagradio je i zgradu za hodočasnike i četiri crkve od kojih je po jedna bila za grčki, sirski i armenski jezik, a jedna za pokornike. Kad je car Anastazije s biskupske stolice u Jeruzalemu skinuo pravovjernog patrijarha Iliju, a postavio heretika Severa, poslao je sv. Teodoziju veliku novčanu svotu da ga podrži u njegovoj nakani. Svetac ga je, pak, odbio i uskratio mu poslušnost, ostavši čvrst u vjeri. Naravno, prognan je iz Svete zemlje jer je hrabro propovijedao crkveni nauk napadajući krivovjerce.
Kada je za cara okrunjen pravovjerni Justin I., tad se i Teodozije mogao vratiti iz progonstva. Umro je 529. godine, u 105. godini života. Ostaci samostana u kojem je živio sv. Teodozije mogu se i danas vidjeti, a na arapskom jeziku nose ime Deir Dosi, Teodozijev samostan.