Današnji svetac Šarbel Makhlouf libanonski je svećenik i redovnik maronit, rođen u sjevernom Libanonu 8. svibnja 1828. kao Youssef Antoun, jedan od petero djece u obitelji. Iako je ostao bez oca u dobi od tri godine, bio je pobožan od djetinjstva, a naročito se divio djelu Tome Kempenca „Nasljeduj Krista“. Čuvao je malo obiteljsko stado, usput proučavao živote svetaca i molio. Godine 1851. ušao je u novicijat samostana libanonskog maronitskog reda sv. Antuna u samostanu sv. Marona u Annayi. Uzeo je ime Sarbelije, po antiohijskom mučeniku iz II. stoljeća, a svečane zavjete položio dvije godine kasnije. Za svećenika je zaređen 1859. u sjedištu maronitskog patrijarhata Bkerkeu.

U samostanu sv. Marona isticao se pobožnošću, a oko njega su se neprestano događale čudesne pojave. Levitirao je u vrijeme molitve, a naročito je častio Presveti Sakrament. Odlučio je živjeti kao monah pustinjak te je od 1875. proboravio 23 godine u obližnjem pustinjačkom stanu svetih Petra i Pavla. Živio je asketski, u strogom postu i trapljenju. Mnogi hodočasnici dolazili su ocu Sarbeliju po savjet, blagoslove, nadahnuće i ohrabrenje. Za vrijeme slavlja liturgije maronitske Katoličke Crkve 18. prosinca 1898. doživio je srčani udar. Preminuo je u svom pustinjačkom utočištu na Badnjak iste godine.

Kad su na Božić njegovo tijelo trebali prenijeti u susjedni samostan, iz tamnih oblaka padao je gusti snijeg. Čim je sprovodna povorka izišla iz crkve, istoga je trena prestalo sniježiti i razvedrilo se. Nakon Sarbelijeve smrti, na njegovom tijelu i oko njegovog groba u samostanu sv. Marona u Annayi, sjeveroistočno od Beiruta, očitovale su se nadnaravne pojave i čudesni znakovi (sjajna svjetlost oko groba, neraspadljivost tijela, miomirisna tekućina). Papa Pavao VI. proglasio je Sarbelija blaženim 1965., a 1977. i svetim, kao prvoga maronitskog sveca.

Otkako se od 1950. službeno bilježe, prikupljeno je više od 29 tisuća svjedočanstva o ozdravljenjima. Prije toga, čudesa su bila potvrđena jedino svjedočanstvom svećenika. S dostupnom i naprednom medicinskom tehnologijom, za navodna se čudesa zahtijevaju liječnički nalazi o bolesti te neobjašnjivom ozdravljenju osobe. Sada se sv. Sarbeliju i njegovom zagovoru pripisuje više od 6 tisuća čudesnih ozdravljenja i drugih milosti. U Libanonu i susjednim zemljama sv. Sarbelija štuju i kršćani i nekršćani. U Hrvatskoj djeluje Zajednica sv. Šarbela, a svečeve relikvije su od rujna 2024. izložene na trajno štovanje u katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Sve informacije dostupne su i na Facebook stranici Zajednice sv. Šarbela. Liturgija u križevačkoj katedrali je svakim danom u 19 sati, a Zajednica sv. Šarbela svake treće subote u mjesecu održava otvorene susrete s molitvama za duhovno, duševno i tjelesno zdravlje pred moćima sv. Šarbela.