Budi dio naše mreže

Sveti Roman

Opat s gorja Jure. Imponirao je svojom smirenom dobrotom, darovima razlučivanja duhova i širokogrudnošću prema novacima pustinjačkog života, koji su bili teška karaktera. Stari životopisi nazivaju ga "Kristovim herojem." On je to i bio jer je svojim životom posve pripadao Bogu.

Danas je sv. Roman, opat s gorja Jure, rođen oko 400. godine. Čuvši za pustinjake u Tebaidi, poželio je u gorju Jure napraviti novu Tebaidu. Što je poželio, to je i ostvario. U gorju, na mjestu prozvanom Condat, započeo je pustinjački život, u čemu mu se vrlo brzo pridružio brat Lupucinus, a potom i drugi. Doskora su utemeljili samostan za pustinjake.

Glas o Romanovoj svetosti dopro je i do Hilarija, biskupa u Arlesu koji ga je doskora zaredio za svećenika. Od ovog samostana nastali su i drugi slični samostani i jedan ženski kojemu je na čelu bila njegova sestra. U samostanima se obdržavao strogi red i klauzura. Romana je resila blagost, dar razlikovanja duhova i razboritost. Pripisuju mu i dar ozdravljenja. Tu se ističe primjer dvojice gubavaca kojima je vratio zdravlje zagrlivši ih. Životopisci ga rado nazivaju Kristovim herojem. Umro je oko 465. godine, prepustivši svome bratu brigu za tri samostana. Preminuo je u miru s Bogom i ljudima u tišini samostana La Balme kamo je pošao reći posljednji ‘zbogom’ svojoj sestri redovnici. Tamo je i pokopan, a na grobu su mnogi, po njegovu zagovoru, zadobili brojne milosti. Zaštitnik je duševnih bolesnika i utopljenika.

Firenza je grad ne samo umjetnosti, nego i svetaca čemu je dokaz i bl. Villana Botti. Rođena je u bogatoj i uglednoj obitelji i zarana je osjetila duhovni zov. Htjela je stupiti u samostan, no jer je roditelji nisu pustili odlučila pobjeći. Nakon što su je vratili kući, na silu su je udali za Rossa Benintendija s kojim je imala jednog sina. U braku se ohladila u prvotnoj revnosti. Jednom se prilikom jako uplašila i otrčala u obližnju crkvu Santa Maria Novella, gdje se temeljito ispovjedila i ponovno zaživjela svoju pokoru. Pridružila se dominikanskim trećoredicama. Zaželjela je da je pokopaju u dominikanskom bijelom habitu, a tako je i učinjeno kad je umrla u siječnju 1361. godine. Kako je silan svijet htio iskazati počast umrloj Villani, tijelo joj je punih 37 dana bilo izložena na odru u crkvi, a ničim nije odavalo tragove raspadanja. Crkva ju je blaženom proglasila 27. ožujka 1824. godine.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja