Sv. Ivan Kapistran povezan je svojim djelovanjem i mjestom smrti s hrvatskim krajevima. Rodio se 24. lipnja 1386. godine u plemićkoj obitelji u talijanskom gradiću Capestrano. Rano je izgubio roditelje i od djetinjstva doživljavao mnoga nasilja. Studirao je pravo i zaposlio se kao sudac. Bio je imenovan kraljevim namjesnikom u Perugii. Prema predaji, u jednom sporu građana i kralja, Ivan je bio posrednik. Budući da nije izborio ono za što su ga građani imenovali, bacili su ga u tamnicu i oduzeli mu svu imovinu. Boraveći u tamnici dožvio je duboku nutarnju promjenu, osjetio je poziv za redovničkim životom.

Ivan nakon izlaska iz zatvora, na blagdan sv. Franje 1415. godine ulazi u franjevački novicijat u mjestu Monteripido, te je već 1417. godine zaređen za svećenika. Svim žarom svoga temperamenta dao se na propovijedanje poput svetog Bernardina Sijenskog njegova suvremenika i osobnog prijatelja. Slušatelji su k njemu toliko hrlili da niti jedna crkva nije bila dovoljno velika, pa je često propovijedao na trgovima, pred ogromnim mnoštvom ljudi. Za Ivana Kapistrana kažu da je bio najveći propovjednik svoga vremena i jedan od najvećih obnovitelja Crkve u 15. stoljeću. Apostolska aktivnost svetog Ivana Kapistrana je mnogostruka. Uz pro­povijedanje, bio je i pomiritelj zavađenih, organizator karitativnih pothvata, savjetnik papama.

Papa Martin V. povjerio mu je da kao pučki propovjednik obraća krivovjerce te osniva i uređuje franjevačke samostane u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Nizozemskoj, Ugarskoj i Hrvatskoj. Ivan je proputovao cijelu tadašnju Europu propovijedajući Evanđelje i potičući krš­ćane na obranu od turskih osvajanja. Kad su Turci prodrli na Zapad, Ivan je svojim govorničkim umijećem okupio vojsku za obranu kršćanske Europe. Pomogao je Ivanu Hunjadiju spasiti Beograd od nadiranja turske vojske 22. srpnja 1456. godine. Ivan je prije bitke ugledao vatrenu strelicu s neba uperenu prema neprijatelju križa, što je dalo hrabrosti i njemu i kršćanskoj vojsci. Kad je vijest o tome došla u Rim, zavladalo je veliko veselje i papa Kalist III. uvodi svetkovinu Kris­tova Preobraženja kao spomen na taj velika događaj. Dva mjeseca nakon pobjede kod Beograda, Ivan Kapistran je umro od kuge u Iloku, 23. listopada 1456. godine. Najvjerojatnije je pokopan u zajedničkoj grobnici, tako da mu se ne zna za grob. Svetim ga je proglasio papa Aleksandar VII. 1690. godine. Zaštitnik je grada Iloka. U ikonografiji se najčešće prikazuje u franjevačkom habitu s razvijenom križarskom zastavom i knjigom u ruci ili s crvenim križem na prsima.

Molitva

Bože, ti si podigao svetog Ivana da svoj vjerni narod osokoliš u nevoljama. Molimo te, pruži nam sigurnost i zaštitu i cijelu Crkvu čuvaj u trajnom miru. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.