Crkva danas slavi svete Ivana i Pavla koji su na današnji dan 362. godine podnijeli mučeništvo za Krista i isti dan pokopani. Bili su potajno mučeni u svojoj kući na Monte Ćeliju blizu Rima. Opis njihova mučeništva govori o njima kao o braći po krvi i vjeri.   Upisani su u više martirologija, a imena im se spominju i u Rimskom misnom kanonu.

Ivan i Pavao bili su dvorski časnici u velikoj milosti kćerke cara Konstantina, ali kad je na vlast došao Julije Apostat, koji je ponovno htio uvesti poganstvo, kršćani su se našli u nemilosti. Kako se Ivan i Pavao nisu htjeli odreći vjere, Julije Apostat dao ih je potajno mučiti u njihovoj kući. Na Monte Ćeliju papa Grgur Veliki sagradio je baziliku svetih mučenika Ivana i Pavla i odredio je kao jednu od korizmenih bogoslužnih postaja. Ti sveti mučenici ušli su i u Litanije svih svetih. Sve to govori da su bili slavni i veoma štovani mučenici. Molitve, predslovlja, slave njihovo bratstvo u vjeri, njihovo mučeništvo i pogreb u Rimu..

Danas je i sv. Vigilije, biskup kojega legenda uvrštava među mučenike. Trident je grad koji je postao poznat po saboru u 16. stoljeću. Taj grad u Tirolu ponosi se i velikim biskupima koji su u njemu živjeli. Kao treći biskup nakon sabora, u Tridentu je bio sveti Vigilije. Uspio je dovršiti pokrštavanje na svom području. Povijesno je utemeljeno da mu je biskup Milana sv. Ambrozije poslao jednu pastoralnu uputu i tri misionara. O njihovu radu i mučeništvu Vigilije je poslao izvješće milanskom biskupu sv. Sulpicijanu i carigradskom patrijarhu, sv. Ivanu Zlatoustom. Dokaz je to o dobroj međusobnoj povezanosti tadašnjih biskupa i razmjeni koja je među njima vladala. Relikvije svetog biskupa Vigilija očuvane su u crkvi u kojoj je i pokopan. U karolinško je doba ta crkva postala katedrala, a u 13. stoljeću je nadograđena, pa je po kupoli koja je izgrađena na njoj, cijeli sabor u Tridentu nazvan i Trulski. Na području stare tridentske biskupije bilo je 37 crkava posvećenih sv. Vigiliju.