Danas se u Crkvi sjećamo sv. Frumencija, uz kojega su vezani počeci Katoličke crkve u Etiopiji. Rodom Sirijac, podrijetlom Grk, rođen oko 315. u Tiru, prozvan “apostolom i ocem Etiopije”. Ostavio je neuzbrisiv trag u povijesti te afričke zemlje. Frumencije je u Etiopiju dospio kao zarobljenik, a Providnost je taj njegov položaj okrenula na dobro. Njegovu inteligenciju zapazio je etiopski vladar koji ga je uzeo za osobnog tajnika i odgojitelja njegovih sinova kraljevića. Tako je Frumecije mogao djelovati na vladara koji je dopustio da se za europske trgovce u Etiopiji podižu crkve. Obratio je na kršćanstvo mnoge uglednike, pokrstio je kralja Ezanu. Biskup Atanazije zaredio je Frumencija za biskupa i dao mu ime Abba Salamo i poslao ga s misionarima u Etiopiju. Otada se svjetlo kršćanstva nije ugasilo u Etiopiji, iako su nakon muslimanskog prodora bili odcijepljeni od ostalog kršćanskog svijeta. Zaštitnik je Etiopije, a štuju ga sve etiopske kršćanske crkve.

Danas se spominjemo i sv. Flora ili Florija, čije se moći nalaze u glavnom oltaru u katedrali u Puli. Sv. Flor je bio biskup u Trevisu u venecijanskom kraju, no 610. godine predaje biskupiju svom đakonu Pavlu i odlazi u poganske krajeve širiti Evanđelje. Nastanio se u Fažani kod Pule.

Na kršćanskom je Istoku poznat sv. Abraham pustinjak, kojega se spominjemo na današnji dan. Dvadeset i tri godine u prvoj polovici IV. stoljeća proživio je u dva monaška samostana na desnoj obali Nila. Poslije je sv. Abraham napustio monaški samostan i kao pustinjak nastanio se na lijevoj obali Nila. Živio je prema Pravilima sv. Pahomija. U času smrti uz njega je bio sv. Teodor, njegov učenik i nasljednik.