Prije šest dana proslavili smo suzaštitnike Europe, svetu braću Ćirila i Metoda, a danas slavimo zaštitnika Europe sv. Benedikta. Iako se blagdan stoljećima slavio na dan njegove smrti 21. ožujka 547. godine, premješten je na današnji dan, jer se u korizmeno vrijeme nije mogao dolično slaviti. Grob mu se nalazi u crkvi slavne opatije Monte Cassino, gradiću koji će zaobići tek rijetki posjetitelji Italije.

U ikonografiji se sv. Benedikta obično prikazuje kao opata sa štapom i knjigom svojih pravila u ruci, a kraj njega stoji gavran. Sv. Benedikt je otac zapadnoga redovništva, osnivač benediktinskoga reda i jedan od najvećih velikana zapadnoga redovništva, zapadnoeuropske kršćanske kulture uopće. Bio je to čovjek uistinu blagoslovljen, kako i njegovo ime kaže, i to nebeskim darovima i ljudskim kvalitetama koje je znao oplemeniti Bogu na slavu i dobro brata čovjeka.

Benedikt je rođen oko 480. godine u malom mjestu Norcii u  dobrostojećoj obitelji koja ga je poslala u Rim na odgoj i stjecanje znanja. U to vrijeme Rim nije bio previše svijetla točka, jer su njegovi stanovnici većinom bili odani traganju za užicima i lakomislenom življenju. Stoga se Benedikt nije previše zadržavao u Rimu, nego je radije potražio samoću okolice Subiaca. Ondje se nastanio u jednoj špilji i posvetio molitvi i razmatranju, tražeći iznad svega Božju blizinu. Tu je ostao tri godine u Božjoj školi, stječući vrijedna iskustva po kojima ga je Bog izveo na svjetlo zapadnoga kršćanstva i učinio njegovim svjetionikom. Sklad i odmjerenost bile su neke od značajki njegove duhovnosti.

Ipak, koji put je znao ustrajati na stezi, pa su ga tako neki redovnici, kojima nije bilo do strogosti življenja, naumili otrovati, ali ga je čudesni Božji zahvat spasio od toga.

U Subiacu  ga je skupina monaha zamolila da im bude duhovni otac. Podijelio ih je u 12 malih samostana, a svakome na čelo stavio po jednog monaha kao oca, a sam je bio duhovni voditelj svima. Tako se, malo po malo, počeo oblikovati benediktinski način življenja očitovan u pravilu Ora et labora –Moli i radi! Poznato je i njegovo drugo geslo: „Odložite mačeve!” Svojim zajednicama kao glavno pravilo dao je ovaj program: „Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” Zbog toga je benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom. U tadašnjem svijetu, uzburkanom seobom naroda i vojnim pohodima, utemeljio je Europu rada i mira. Posjedovao je dar proroštva i čitanja savjesti. Preminuo je 21. ožujka 547. u Monte Cassinu. Njegovi benediktinci najstariji su katolički monaški red. Sve do XIII. stoljeća imali su izuzetno važnu ulogu u promicanju zapadnog kršćanstva. Iz benediktinskoga reda razvili su se mnogi drugi redovi i kongregacije (kamaldolezi, silvestrinci, valombrozi, cisterciti, trapisti). Pavao VI. je sv. Benedikta proglasio zaštitnikom Europe jer je bitno utjecao na njezino življenje.

Molitva sv. Benediktu za obranu od zloga

Sveti Benedikte, ti si se potpuno predao Bogu i živio si samo za njega. Svojim primjerom, svojom vjerom i svojom ljubavlju prema Bogu potaknuo si tolike plemenite duše da prihvate ideale redovničkog života. Svetošću svoje duše i poučljivošću od Duha Svetoga odupro si se Sotoninoj moći da istrgneš od njegove vlasti duše koje je on htio zauvijek upropastiti. Oče Benedikte, zagovaraj nas kod Boga da privučeš k sebi sve duše koje poput tebe žele živjeti u vjernosti Evanđelja. Sveti Benedikte, brani nas od Zloga koji hoće da zastranimo s Božjeg puta, puta dobra, ljubavi i istine. Zaštiti nas od neprijateljevih zasjeda, spasi nas od njegovih zamki, učvrsti nas protiv napasti i budi uz nas na našem smrtnom času. Sveti Benedikte, miljeniče Božji, udalji od nas sile zla i nauči nas da u svakom času sačuvamo mir srca. Amen.