Sveti Augustin Kenterberijski, čiji blagdan danas slavimo, s pravom se zove apostol engleskoga naroda. Kao takvoga, u Engleskoj ga jednako štuju anglikanci i katolici. O životu sv. Augustina prije nego je poslan u Englesku znamo veoma malo, tek to da je bio tajnik sv. Grgura Velikoga.

Kad je Grgur postao papa 590. godine, poslao je Augustina, zajedno s 39 drugih monaha, u novu evangelizaciju naroda britanskog otočja. Premda se sv. Augustin vratio iz Galije u Rim, kad je čuo kakvi su stanovnici britanskoga otočja, papa ga je ohrabrio i on se vratio te nastavio započetu misiju. Tako je 597. godine konačno Augustin s drugim monasima stigao na otok Thanetkod ušća rijeke Temze, i započeo svoju misiju. Uspješno je pretakao domorodačke običaje i navike u kršćanske obrede, a poganske hramove pretvarao u crkve.

Kralj Etelbert, koji je stajao na čelu saveza britanskih kraljevstava od 593. godine, bio je sklon kršćanstvu jer mu je žena Berta bila kršćanka. Kralj se pokrstio 1. lipnja 597. godine, a već za Božić te godine krstilo se više od 10 tisuća njegovih podanika Saksonaca.

Papa je poslao novu skupinu misionara na to područje. Augustinu je naložio osnivanje dva metropolijska središta u kojima će biti po 12 sufraganskih biskupija. Augustin je jednu metropoliju utemeljio u Canterburyju a drugu u Yorku. Sveti Augustin Kenterberijski umro je 26. svibnja 604. ili 605. godine. Kao primas Engleske pokopan je u opatijskoj crkvi sv. Petra i Pavla, a grob mu je danas uz grob kralja Kenta u Canterburyju. Zaštitnik je Engleske i mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.