Današnji svetac pripadao je redu karmelićana. Bio je papinski legat i poznati čudotvorac.

Rodio se u Firenci 30. studenoga 1302. u bogatoj i moćnoj obitelji Corsini. U mladosti je bio prilično neobuzdan, ali se na poticaj majke obratio i postao redovnik karmelićanin. U svom je redu obavljao mnoge službe i dužnosti. Za svećenika je zaređen 1328. i odmah je počeo propovijedati, prije nego je poslan na studij u Pariz i Avignon te se poslije vratio u rodni grad. U Firenci je postao je priorom karmelićanskog samostana. Tamo je postao poznat kao „apostol Firence“. Zvali su ga prorokom i čudotvorcem. Godine 1349. postaje biskupom grada Fiesole. Isprva se nećka postati biskupom, ali su ga na kraju prislili da prihvati. Kao biskup vodio je pokornički život i brinuo se za siromašne. Nosio je pokorničko odijelo ispod biskupskoga ruha, i spavao na svežnju vinove loze. Dvanaest godina bio je biskupom toga grada. Papa Urban V. poslao ga je u Bolognu da tamo riješi neki sukob između plemića i pučana, i Andrija je taj zadatak uspješno izvršio.

Umro je u sjedištu svoje biskupije 6. siječnja 1373. Kažu da mu se za Božić prije smrti ukazala sama Bogorodica, predviđajući njegovu smrt na Bogojavljenje. Tako je i bilo. Nakon njegove smrti toliko se čudesa događalo na njegov zagovor, da je tadašnji papa odmah otvorio njegovu kauzu za proglašenje svetim. Blaženim ga je proglasio papa Eugen IV, a svetim papa Urban VIII. 22. travnja 1629. Godine 1675. članovi njegove obitelji dali su izgraditi kapelu u karmelićanskoj srkvi Santa Maria del Carmine u Firenci, i u nju prenijeti njegove neraspadnute zemne ostatke. Papa Klement XII., njegov rođak, dao je sagraditi njemu posvećenu kapelu u Lateranskoj bazilici. Godine 1702./1703. njegov kip podignut je i na kolonadama koje okružuju vatikanski Trg svetog Petra.