Crkva slavi blagdan sv. Agatona, pape. Rođen je u Palermu na Siciliji. Nakon 20 godina braka ostao je udovac i stupio u zajednicu benediktinaca. Nakon što je imenovan kardinalom, izabran je za papu 678. godine kada je napunio 103. godinu. Na Petrovoj je stolici bio manje od tri godine, ali je sve osvajao blagom i veselom naravi.

Nama je osobito značajno to što je papa Agaton sklopio savez s tek pokrštenim Hrvatima koji su obećali da nikad neće poduzimati osvajački rat nego samo obrambeni. Pamtimo ga i po tome što je uskratio uobičajeni porez bizantskom caru da istakne samostalnost i neovisnost Apostolske Stolice. Također je držao ključeve Rimske riznice. Kad je u Rimu i okolici zavladala kuga, papa Agaton puno je pomogao nevoljnima i bijednima. U engleski York vratio je svrgnutog biskupa Wilfrida, a na britanski je otok poslao i benediktinskog opata nadkantora Ivana, kako bi Engleze poučio gregorijanskom pjevanju i tako proširio rimsku liturgiju.

Najvažniji događaj Agatonova pontifikata je Šesti opći ekumenski sabor u Carigradu, zvan Trulski. Sabor je bio 680. i 681. godine, ali mu papa na žalost nije dočekao kraj. Na tom je saboru osuđena monoteletska hereza koja je tvrdila da su u Isusu dvije naravi, ali samo jedna volja. Za donošenje odluke bila su značajna dva Agatonova pisma upućena Saboru. Papa Agaton umro je na današnji dan 681. i ukopan je u crkvi Sv. Petra. Nad grobom mu je uklesan natpis u latinskoj pjesmi od 12 stihova.