Na današnji dan spominjemo se svete Skolastike, sestre svetog Benedikta i osnivačice ženske grane benediktinskog reda. Inače se u općem kalendaru njezin spomendan slavi sutra, ali je u nas premješten dan ranije jer se sutra u nas spominjemo blaženog Alojzija Stepinca.

Skolastika je od svoje mladosti svoj život posvetila Bogu. Prema Dijalozima svetoga Grgura Velikog, Skolastika se rodila oko 480. godine u gradu Nursiji, danas Norcia, u talijanskoj pokrajini Umbriji. Roditelji su joj bili bogati, a brat joj je bio sveti Benedikt. Kasnija tradicija drži da su Benedikt i Skolastika bili blizanci. Odgajana je zajedno s bratom sve dok se on nije uputio u Rim na studije. Od mladih Rimljanki Skolastikina vremena očekivalo se da ostanu u roditeljskoj kući do udaje ili odlaska u samostan. Bogate žene njezina doba u načelu su bile pismene. Benediktinska predaja drži da je Skolastika osnovala pustinjačku nastambu u blizini Benediktova samostana Monte Cassino i da je to bio prvi ženski benediktinski samostan. Međutim, vjerovatnije je da je u toj pustinjačkoj nastambi Skolastika živjela sa još dvije ili tri posvećene djevice. Najpoznatija priča o svetoj Skolastiki priča kako bi jednom godišnje svetica posjećivala svoga brata na mjestu blizu njegove opatije i kako bi njih dvoje proveli dan skupa slaveći Boga i vodeći duhovne razgovore. Jednoga dana su nastavili svoj razgovor i nakon večere. Kada je Benedikt htio otići, jer prema vlastitim pravilima nije smio prenoćiti izvan samostana, Skolastika ga je, predviđajući svoju skoru smrt, zamolila da ostane. Kada je Benedikt nije htio poslušati Skolastika se pomolila Bogu i počela je strašna oluja te Benedikt nije mogao otići. Kada ju je upitao što je to učinila, Skolastika je rekla da ju je njezin Bog poslušao kad već Benedikt nije htio. Tako su proveli joć u duhovnim razgovorima. Tri dana kasnije Benedikt je iz svoje ćelije vidio dušu svoje sestre kako napušta ovaj svijet u liku sjajne bijele golubice. Potom je sestrino mrtvo tijelo uzeo i dao pokopati u Monte Cassinu. Skolastika se smatra osnivačicom ženske grane benediktinskoga reda. Zaštitnica je redovnica i obrazovanja, te se priziva i protiv oluja i kiše. Prikazuje se odjevena u crni benediktinski habit, u ruci joj je ljiljan ili opatski štap, s golubicom do nogu, utisnutom u grudi ili kako odlazi od nje. U općem kalendaru slavi se sutra, ali joj je spomendan pomjeren na današnji dan zbog kolizije sa blagdanom blaženog Alojzija Stepinca.

Na današnji dan u općem kalendaru slavi se i sveta Apolonija, kršćanska svetica i mučenica iz trećeg stoljeća, iz vremena Decijeva progona kršćana. Mučena je za cara Filipa Arapina. Predaja kaže da su joj mučitelji izbili sve zube, te je nakon što su joj zaprijetili vatrom ako se ne odrekne svoje vjere, dobrovoljno skočila u oganj. Zaštitnica je zuba te se priziva protiv zubobolje i zubnih bolesti. Prikazuje se sa zlatnim zubom na ogrlici.