Sveta Rozalija, djevica, pustinjakinja, umrla je na današnji dan 1160. godine. Rodila se u plemićkoj normanskoj obitelji Sinibaldi oko 1130. u sicilijanskoj metropoli Palermu. U Rimskom martirologiju piše da vuče lozu „od kraljevske krvi Karla Velikoga“. Talijani je od milja nazivaju i „La Santuzza“, „Mala svetica“. Neko je vrijeme živjela na dvoru kraljice Margarete, žene kralja Vilima, a zatim je stupila u red augustinki. Vođena željom za pustinjačkim životom, povukla se u jednu špilju na Monte Pellegrino kod Palerma, gdje je do smrti provodila strog pustinjački život. To je potvrdio i nalaz dva palermska zidara 25. kolovoza 1624. godine. Oni su u špilji kod Quisquine pronašli sljedeći natpis: ‘Ja, Rozalija, kćerka Sinibalda, gospodara Quisquine, iz ljubavi prema mome Gospodinu Isusu Kristu, odlučila sam stanovati u ovoj špilji.’

Relikvije svete Rozalije nalaze se u katedrali u Palermu, čiji je građani slave kao svoju nebesku zaštitnicu. Ova svetica štuje se na Siciliji, a crkve njoj posvećene susreću se i u kopnenoj Italiji. Povjesničari koji su proučavali njezin život tvrde da je kult sv. Rozalije utemeljen već u 13. st. No, njezino štovanje posebno se proširilo nakon što je jedno povjerenstvo teologa i liječnika 11. veljače 1625. utvrdilo vjerodostojnost njezinih relikvija. Papa Urban VIII. uvrstio je 1630. godine ime sv. Rozalije u Rimski martirologij i to na dva dana: 15. srpnja kad je pronađeno njezino tijelo, i 4. rujna kad se slavi njezin blagdan.

Pripisana su joj mnoga čuda, među njima spašavanje Palerma od strašne kuge 1624. Svetom ju je proglasio 1630. papa Urban VIII. Zaštitnica je Palerma, Sicilije i biologa evolucionista, a posvećena su joj mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

Slikari sv. Rozaliju obično prikazuju u pustinjačkom odijelu, s vijencem bijelih ruža oko glave, s križem i mrtvačkom glavom i lancem, znakovima njezine pokore. Neki je slikaju i u augustinskom odijelu. U Oratoriju svete krunice u Palermu čuva se slika Van Dycka  koji je prikazao sv. Rozaliju kako je krune dva anđela, a ona zagovara grad Palermo. Još jedna slika ovoga umjetnika koja prikazuje sv. Rozaliju čuva se u ruskom Ermitageu u Lenjingradu. Hrvatski isusovac o. Anton Kanižlić je u proljeće ili ljeto 1759. godine spjevao pjev ‘Sveta Rožalia panormitanska divica’, koji je stručna kritika ocijenila kao vrlo vrijedno umjetničko djelo.

Sretan imendan slavljenicama!