Budi dio naše mreže

Sveta Faustina Kowalska

Poljska redovnica, jedna od najvećih mističarki u povijesti Crkve i promicateljica otajstva Božjeg Milosrđa.

Sveta Faustina Kowalska je poljska redovnica i jedna od najvećih mističarki u povijesti Crkve, promicateljica otajstva Božjeg Milosrđa. Pravim imenom Helena, rođena je 25. kolovoza 1905. godine u mjestu Glogovjec u Poljskoj. Odrasla je u siromašnoj obitelji kao treće od desetero djece. Od rane mladosti isticala se ljubavlju prema molitvi, radu i osjetljivosti za siromahe. Već sa sedam godina počinje osjećati poziv za dublje služenje Gospodinu. Nakon završetka školovanja imala je želju ući u samostan, ali su roditelji bili protiv toga. Međutim, sa 20 godina pridružuje se Kongregaciji sestara Blažene Djevice Marije od Milosrđa. Uzela je ime Marija Faustina od Presvetog Sakramenta i narednih godina radila u kuhinji, vrtu i kao vratarica samostana. Pri tome je promijenila više samostana.

22. veljače 1931. god. doživljava mistično iskustvo, u kojemu ima viđenje Milosrdnog Isusa, iz čijeg srca izlaze dvije zrake u vidu krvi i vode koje se prelijevaju na cijeli svijet te joj Milosrdni Isus povjerava zadaću da se naslika i štuje takva slika i na takav način pokrene pobožnost Božanskom Milosrđu. Riječ je o pobožnosti koja ima za cilj po molitvi i drugim oblicima isprositi milost i ljubav Božju za cijeli svijet. Posebno je na van vidljiva po slici Božanskog Milosrđa na kojoj piše “Isuse, ja se uzdam u tebe”.

Sveta Faustina je imala i druge nadnaravne milosti, kao npr. prorokovanje, čitanje ljudskih srca, stigme, vizije i drugo. Uz to je imala velike duhovne i tjelesne patnje koje je prikazivala Isusu za spas ljudi i duša u čistilištu, a koje su joj svakodnevno narušavale zdravlje. Trpjela je na različite načine: sumnjajući u istinitost ukazanja; zbog sumnji i nerazumijevanja bližnjih; zbog nemogućnosti provedbe u djelo Isusovih želja i teškoća na koje je pri tome nailazila; zbog grijeha čovječanstva te nezahvalnosti i hladnoće kojom ljudi uzvraćaju Bogu na njegovu milosrdnu ljubav; osjećala bi fizičke i duhovne patnje kada bi se molila i žrtvovala za druge; u svojoj dubokoj povezanosti s Isusom, nekada je osjećala njegove rane na svome tijelu, te njegovu smrtnu napuštenost. Velika pomoć i potpora u provedbi njezina poslanja bio joj je njezin duhovnik, danas blaženik, vlč. Mihael Sopoćko, koji je nakon njezine smrti nastavio širiti poruku Božjeg milosrđa. O njemu s. Faustina piše: „Ovaj svećenik je velika, sve do ruba Bogom ispunjena duša.“

Iza sestre Faustine je ostao njezin Dnevnik, koji je počela pisati 1934. god., a pisala ga je sve do svoje smrti. Sam Isus, a i njezin ispovjednik zapovjedili su joj sva duhovna iskustva zapisivati u Dnevnik, kako bi sve što je proživljavala, jednom moglo biti na korist drugim dušama. Iz njega se saznaje puno i o samoj svetoj Faustini i o pobožnosti Božanskom Milosrđu. Shrvana tuberkulozom, umrla je u samostanu Krakow Lagiewniki 5. listopada 1938. god. u svojoj 33. godiniNjezino tijelo počiva u tamošnjem svetištu Božanskog Milosrđa. Na njezinoj duhovnosti nadahnjivao se i blagopokojni papa Ivan Pavao II. koji ju je svetom proglasio 30. travnja 2000. godine. Istoga je dana ustanovio i Nedjelju Božjega Milosrđa, koja se slavi prve nedjelje nakon Uskrsa.

Sveta Faustina se štuje kao zaštitnica siromašnih obitelji, djece, kućnih pomoćnica, kuhara, vrtlara, portira i vratara, te kao zaštitnica mladića i djevojaka koji žele poći u samostan te poljskog grada Lodza.

Molitva sv. Faustine Milosrdnom Isusu

O presveto Srce Isusovo, izvore milosrđa iz kojeg izviru nepojmljive rijeke milosti nad čitavo čovječanstvo, usrdno Te molim da prosvijetliš jadne grešnike i budeš im milostiv. O Isuse, spomeni se svoje pregorke Muke i ne dopusti da se izgube duše koje si Predragocjenom Krvlju i Vodom svoga Srca otkupio. O Isuse, spominjući se silne cijene Tvoje Predragocjene Krvi raduje me njezina veličina jer je i jedna kap dovoljna da spasi sve grešnike. Premda grijeh predstavlja bezdan zlobe i nezahvalnosti, za nas je plaćena neusporediva cijena. Zato neka svaka duša nađe povjerenje u Tvoje beskonačno Milosrđe. Amen.

Sveta Faustino, moli za nas!

Crkva se danas spominje: sv. Placida i Mavre, benediktince iz VI. stoljeća, omiljene učenike svetog Benedikta. Rimski patricij Tertul povjerio je svoga sinčića Placida odgoju svetog Benedikta, koji je u blizini Subiaca organizirao prve monaške zajednice. Isto je učinio i Eutihije sa svojim sinom Mavrom. Obojica zbog svoje dobrote bili su veoma draga svetom patrijarhu zapadnoga monaštva. Mavro je bio stariji od Placida pa zato i zreliji u kreposti. On je brzo postati pouzdan i povjerljiv suradnik sv. Benedikta. Svojim i njegovim molitvama postao je Bogu mio pa je bio i obdaren izvanrednim nadnaravnim darovima. Tako se spominje kako je zaslužio na čudesan način vidjeti napasnika koji je u jednom samostanu nekog redovnika za vrijeme molitve uvijek vukao za tuniku te odvodio van na lutanje i tumaranje izvan crkve. Mavro je u zajednici bio vjerojatno predstojnik stege. U toj je službi prekorio i dao pokoru nekom monahu koji je dopustio da mu za vrijeme rada padne kosir u jezero.

Mavro je u povijesti kršćanske asketike postao slavan po svojoj poslušnosti, po zapovijedi sv. Benedikta pošao na jezero da spasi Placida. Prema predaji, Placid se utapao u jezeru, a sv. je Benedikt, iako duboko sabran u molitvi u svojoj sobi, u duhu vidio opasnost koja prijeti mladom Placidu. Poslao je Mavra da ga spasi od utapanja. Mavro je hodajući po vodi, došao do Placida i izvukao ga. To su čudo pripisivali sv. Benediktu, a on se branio da je to čudo Mavrove poslušnosti. Taj se primjer često iznosi u redovništvu kao dokaz koliku snagu ima poslušnost – što je jedan od tri uobičajena zavjeta redovnika.

Sv. Mavro nije bio rođeni svetac jer je imao ljudskih slabosti. No, pod mudrim i poučljivim vodstvom sv. Benedikta polako se oslobađao svojih slabih strana i kročio prema kršćanskoj savršenosti. U štovanju sv. Mavra valja spomenuti i jednu blagoslovinu, zvanu “znak sv. Mavra”. Za nju postoji poseban obrazac, a upotrebljava se da bi se izmolilo zdravlje bolesnika. Vjera u svečev zagovor često izmoli milost ozdravljenja. Te su milosti u nekim zemljama sv. Mavra učinile veoma popularnim i štovanim svecem.
Blagoslov bolesnika drvetom presvetog križa Gospodina Našega Isusa Krista ili znak svetog Mavra, opata, a koji pripada redu svetog Benedikta, uz druge molitve sadrži i ovu:
Po zazivanju neokaljane Božje Majke i vazda Djevice Marije i po zagovoru svetog Benedikta i svetog Mavra moć Boga Oca, mudrost Boga Sina, sila Duha Svetoga izbavila te od ove nemoći! Amen!

 

Ključne riječi:
Sveta Faustina Kowalska

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja