Francuska redovnica i mističarka iz Lourdesa. Kao neukoj pastirici ukazala joj se Djevica Marija i predstavila kao "Bezgrešno začeće". Duboko je obilježila njezin život, posut mnogim križevima. Hrabro ih je nosila i umrla je sretna.
Danas je sv. Bernardica Soubirous, vidjelica iz Lourdesa u kojem je rođena 1844. Kao četrnaestogodišnjakinja imala je 18 puta viđenje Blažene Djevice Marije u špilji Masabielle. Bogorodica joj se očitovala kao Bezgrešno Začeće. Bernardica je u životu trpjela od različitih bolesti, a u samostan je ušla u 23. godini. Bila je u svojoj bolesti prikovana za krevet, a umrla je 16. travnja 1879., sa samo 36 godina. Blaženom je proglašena 1925. i tom je prigodom otvoren njezin grob, a tijelo nađeno posve očuvano. Svetom ju je proglasio papa Pio XI. godine 1933. Zaštitnica je bolesnika, siromaha, pastirica i pastira, Lourdesa te mnogih župa i crkava diljem svijeta.
Drugi bi današnji svetac, naizgled, svima nama bio obični lutalica i prosjak. Sveti Benedikt Josip Labre zaštitnik je i zagovornik upravo njih – prosjaka i lutalica, osoba koje nemaju krov nad glavom i koje, osobito u velikim gradovima, susrećemo na uglovima ulica i često ih zaobilazimo. Benedikt Josip rođen je 1748. godine u Ametesu u Francuskoj. Bio je prvijenac u svojih roditelja koji su imali petnaestero djece. Premda su roditelji imali trgovinu i imanje, sve je to bilo nedostatno za toliku obitelj. Benedikt Josip je u dobi od 12 godina otišao svom ujaku župniku u želji da postane svećenik. Nakon njegove smrti pokušao je ući i u samostan.
Benedikt je više puta pokušavao u različitim kartuzijanskim i cistercitskim samostanima, ali ga nigdje nisu primili. Dospio je čak i do Rima, tražeći prikladan samostan. Gdje god je pokušao, nije uspio, a on je svakako htio biti u Božjoj blizini i kontemplaciji. Stoga je postao lutalac na brojnim putovima i cestama. Obilazio je razna svetišta, pa i više puta. Samoća na cestama davala mu je mogućnost da ga nitko ne ometa i da ima veći mir nego što bi ga imao u samostanu. Od svega što god bi isprosio, zadržao bi za sebe samo najnužnije, a sve drugo prepustio drugim siromasima. Komadić kruha i koja usput ubrana trava bilo mu je dosta. Uza se je imao samo knjižicu Nasljeduj Krista, Novi zavjet i Časoslov koji je molio svaki dan.
Posljednje godine života Labre je proveo u Rimu. Noćivao je u Koloseumu. Umro je na današnji dan 1783. godine, u dobi od 35 godina. Tek što je umro, Rimom se proširila vijest da je umro svetac. Benedikt Josip Labre pokopan je u crkvi Madonna dei Monti. U roku od četiri mjeseca njegovom su zagovoru pripisali više od 100 čudesnih ozdravljenja. Svetim ga je 1881. godine proglasio papa Leon XIII.