Današnji sveti zaštitnik iz prvih kršćanskih vremena je Dionizije Pariški, biskup i apostol Pariza, misionar i mučenik. Prema predaji, sv. papa Fabijan poslao je Dionizija sredinom 3. stoljeća u Galiju, želeći proširiti misijsko djelovanje Crkve i učvrstiti kršćane u pravovjerju. Kao misionar započeo je propovijedati u naselju iz kojega se kasnije razvio Pariz. Kako je to bilo vrijeme progona kršćana, tamošnje su ga vlasti prisiljavale na odreknuće od vjere u Isusa Krista i priznavanje poganskih rimskih božanstava, no kako na to nije nikako pristajao, osuđen je i ubijen, u vrijeme progona cara Decija i Valerijana (258.), zajedno s još dva člana svoga klera – svećenikom Rustikom i đakonom Eleuterijem. Odrubljene su im glave, a tijela bačena u Seinu. Svetog su Dionizija noću kršćani izvukli iz rijeke i pokopali kojih šest kilometara dalje, u predgrađu Pariza koje je po njemu dobilo naziv Saint-Denis. Na njegovu grobu niknulo svetište, a u vrijeme franačkoga kralja Dagoberta I. (628.-637.) utemeljena je i poznata benediktinska opatija Saint-Denis. U njezinoj su bazilici od 10. do 18. st. redovito bili pokapani francuski kraljevi, pa se zbog toga naziva i kraljevska nekropola Francuske, a koliko je bila značajna svjedoči i podatak da su se ondje zbivala i krunjenja francuskih kraljica. Zazivaju ga kod glavobolje i jedan je od 14 svetih pomoćnika u nevolji. Njegov lik se nalazio na ratnim zastavama francuskih kraljeva. Papa Pio V. uvrstio ga je 1568. god. u Rimski kalendar. Zaštitnik je Francuske i opsjednutih osoba.

Današnji sveti zaštitnik je i sv. Ivan Leonardi, živio je od 1541. do 1609. godine. U početku se bavio farmacijom, ali je poslije nastavio studij teologije i postao svećenik. Iako je uglavnom propovijedao i ispovijedao, iza njega je ostao opus od 36 djela s područja dogmatike, morala i asketike. Osnovao je Bratovštinu kršćanskog nauka, kao i Kongregaciju klerika koja je dobila papinsko odobrenje i preimenovana u Družbu reformiranih svećenika. Ova je Družba 1621. godine ubrojena u prave redove pod nazivom Družba regularnih klerika Majke Božje. Na srcu su mu bile misije za koje je htio nešto učiniti. Sa Španjolcem Vivesom osmislio je plan za osnivanje kolegija ‘Collegium urbanum de propaganda fidei’, pa se sv. Leonarda s pravom smatra začetnikom ‘Kongregacije Propaganda fidei’.