Bosanska kraljica, franjevačka trećoredica.
Danas se spominjemo Katarine Kosače, preminule na glasu svetosti. Na današnji je dan 1478. u Rimu, kamo se povukla bježeći pred Turcima, umrla pretposljednja bosanska kraljica i franjevačka trećoredica Katarina Kotromanić Kosača. Premda nije zabilježeno da je vođen službeni proces za njenu beatifikaciju, niti da je proglašena blaženom, ipak je glas o njezinoj svetosti od davnina prisutan u hrvatskom narodu u BiH koji ju, poglavito zahvaljujući ocima franjevcima, časti kao blaženicu.
Katarina je rođena 1424. u Blagaju, koji je pripadao njezinu ocu, moćnom hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači. Bosansko kraljevstvo toga doba bilo je razdirano unutarnjim sukobima moćnih velikaša, izloženo stalnim upadima Osmanlija i vjerski podijeljeno na katolike i pripadnike bogumilske Crkve bosanske. Kada je bosanskim kraljem postao Stjepan Tomaš, bogumil i otac posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, Bosansko je kraljevstvo već bilo na izmaku snaga. Da bi zadobio papinu pomoć, prešao je na katoličku vjeru i otpustio nevjenčanu ženu Vojaču, a kako bi dodatno učvrstio svoj položaj, oženio je kćer najmoćnijeg velikaša Stjepana Vukčića Kosače, Katarinu, kojoj su tada bile dvadeset i dvije godine.
Otac joj je bio bogumil, a majka pravoslavka, pa je Katarina odgojena u jednoj od tih vjera, ali je udajom za kralja prešla na katoličku vjeru i ostala joj vjerna do smrti. S kraljem je dobila dvoje djece, sina Sigismunda i kćer Katarinu. Pomagala je franjevce i s kraljem podigla brojne crkve diljem Bosanskoga kraljevstva. Predaja nam govori i da je bila vješta u ručnom radu, te je žene u okolici kraljevske rezidencije u Kraljevoj Sutjesci podučavala vezu i tkanju. Suprug Stjepan Tomaš joj umire 1461. pod sumnjivim okolnostima, a kraljem postaje njegov sin Stjepan Tomašević, koji je Katarinu ipak poštovao kao kraljicu majku. Kada su i Stjepana Tomaševića padom Bosne 1463. ubili Turci, a njezina vlastita djeca odvedena u tursko ropstvo, Katarina bježi, najprije u Dubrovnik a zatim u Rim, gdje ju je lijepo primio sam papa. U Rimu se nastavila boriti za oslobođenje svoje djece iz turskog ropstva i pomagati bosanskim izbjeglicama, živeći kao franjevačka trećoredica u jednom samostanu. Umrla je na današnji dan 1478., ostavivši u oporuci Bosnu papi. Pokopana je u franjevačkoj bazilici Santa Maria in Ara caeli, u podnožju Kapitola. Katoličke žene iz okolice Kraljeve Sutjeske i danas nose crne marame, u znak žalosti za svojom dobrom kraljicom Katarinom.