Danas je Spomen prikazanja Blažene Djevice Marije u hramu, događaja kad se Blažena Djevica Marija od djetinjstva posvetila nebeskom Ocu, potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjana u svome bezgrešnom začeću. U južnim krajevima Hrvatske, osobito svečano slavi se i kao blagdan Gospe od Zdravlja. U nju se možemo pouzdati i njoj se moliti za naše zdravlje. Taj naziv potječe iz Mletačke republike, iz vremena kad je u 16. stoljeću harala kuga. Mletački Senat molio je zagovor Gospe i učinio zavjet da će joj podići crkvu, ako kuga prestane. Zaista, kuga je stala, a vjernici su zavjet Gospi izvršili sagradivši prekrasnu crkvu Madonna della Salute u Veneciji.

Spomen otajstva Marijina prikazanja u hramu utemeljen je na apokrifnom spisu, takozvanom Jakovljevu protoevanđelju iz 2. ili 3. stoljeća. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su radosno pjevali.

Apokrifni pisci žele u stvari istaknuti da je Marija od prvog trenutka svoga postojanja bila puna milosti i da je bila predodređena za dostojanstvo bogomajčinstva. Ipak, neposredan povod za ovaj blagdan bila je posveta bazilike Svete Marije Nove koju je u Jeruzalemu podigao car Justinijan I. i koja je bila posvećena na današnji dan 543. godine. U 14. stoljeću blagdan se proširio po Zapadu, uzimajući 21. studenog za blagdan Gospina prikazanja u Hramu.

Molitva za zdravlje