Prosjački red, znamenit po osobitom štovanju Blažene Djevice Marije. Svih sedam utemeljitelja bili su ugledni firentinski građani, koji su znatno utjecali na gospodarski, kulturni i vjerski život Firence. Potaknuti Duhom Svetim odlučili su slijediti Krista te živjeti u siromaštvu, pokori i činiti djela ljubavi. Oni su svojim životom obogatili život Crkve, navodeći je da što više bude u skladu sa Evanđeljem.
Danas slavimo spomen Sedam svetih utemeljitelja Reda slugu Blažene Djevice Marije ili servita. Svih sedam utemeljitelja bili su bogati trgovci koji su imali važnu ulogu u svojoj Firenzi, posebice u cehu trgovaca. Napustili su taj život i na brdu blizu Firenze 1233. godine osnovali su zajednicu kojoj je bila svrha čašćenje Blažene Djevice Marije. Biskup im je 1239. godine dao pravilo sv. Augustina po kojem su trebali živjeti, a potom je i papa odobrio njihov red. Nakon smrti svi su pokopani na brdu Senario gdje su im vjernici iskazivali štovanje. Nakon dugog postupka, papa Leon XIII. proglasio ih je svetima 1888. godine.
Prigodom 700. obljetnice osnutka reda, na Monte Senariju napravljena je nova kapela, u koju su prenesena njihova tijela. Red servita proširio se potom po svijetu. Utemeljen je i drugi, ženski red, pa i treći, svjetovni red. Uz širenje Marijina štovanja, serviti su se isticali na kulturnom i socijalnom polju.
Danas je i sv. Donat, mučenik koji je s većom skupinom afričkih mučenika položio život za kršćansku vjeru. Za cara Dioklecijana, 304. neki Apamije dojavio je upravniku grada Konkordije dolazak dvojice kršćana iz Vicenze: svećenika Donata i njegova brata Solona. Trebali su pripravnicima za krštenje podijeliti sakramente. Uhitili su ih, mučili i pogubili.
Danas je i sv. Bonozije, biskup iz Triera. Kao svećenik Trierske biskupije, borio se protiv arijevaca koji su u to vrijeme bili poprilično rašireni. A kad je 358. godine umro trierski biskup sv. Paulin, naslijedio ga je Bonozije. O njegovu radu ne znamo mnogo, ali pouzdano znamo da je ostao pravovjeran i umro 374. godine.