Papa Franjo uvrstio je današnji spomendan kao obavezan u crkveni kalendar. Prema tumačenju dekreta kojim je papa Franjo proglasio ovaj spomendan, namjera mu je u vjernicima i svećenstvu pobuditi svijest o materinskom vidu Crkve, kao i potaknuti rast izvorne marijanske pobožnosti.

Marija je bila prisutna u samim počecima Crkve, pod križem kada je Isus povjerava ljubljenom učeniku, i na Duhove kada je na nju i apostole sišao Duh Sveti u dvorani Posljednje večere. Majkom Crkve nazivaju je i crkveni oci: Ambrozije, Augustin i Lav Veliki.

Papa Franjo kaže kako je tijekom stoljeća kršćanska pobožnost počastila Mariju brojnim naslovima, koji su u biti jednoznačni, nazivajući je Majkom učenika, vjernika, svih onih koji su ponovno rođeni u Kristu. Majkom Crkve nazivaju je brojni duhovni pisci, kao i pape Benedikt XIV. i Lav XIII., tako da je proglašenje ovog blagdana tek prirodni slijed razvoja stava učiteljstva o Mariji kao Majci cijele Crkve. Ovaj Marijin naslov ima svoje uporište i u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi II. vatikanskog sabora, koji je naziva “Majkom sviju nas u redu milosti”.

Današnji spomendan ima i zavjetnu misu koja je dodana u Rimski misal. Papa Ivan Pavao II. dodao je zaziv “Marijo, Majko Crkve” i u Lauretanske litanije, a Marija se pod tim naslovom spominje i u Katekizmu Katoličke Crkve.