Danas je Gospa Snježna. Službeno se današnji Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike. To je slavna bazilika, jedna od četiri velike u Rimu, zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka, izgradio papa Liberije koji je Crkvom upravljao od 352. do 366. godine. Po njemu se ona često naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor 431. godine proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, presvetoj Bogorodici svečano posvetio papa Siksto III. i do danas je najčasnija Gospina crkva na kršćanskom Zapadu. Građena je u stilu starokršćanske bazilike s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima.

Prijašnji pučki naziv, Sancta Maria ad nives – Snježna Gospa – veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza na Eskvilin pao snijeg. Po toj legendi Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju, rimskom patriciju Ivanu i njegovoj supruzi naređujući im da izgrade crkvu na mjestu označenom snijegom, koji će padati sljedeće noći. Na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka, papa Liberije obilježio je granice u kojima je kasnije podigao veličanstvenu baziliku. Ona je po njemu nazvana i liberijanskom bazilikom. Nju je kasnije preuredio papa sveti Siksto III. i posvetio ju Presvetoj Bogorodici na spomen Efeškoga sabora, održanog 431, na kojem je proglašena dogma o Marijinom bogomajčinstvu. Crkva je prozvana bazilikom svete Marije Velike jer je to najznačajnija bazilika na kršćanskom Zapadu, posvećena Majci Božjoj. 

Crkva se zove i Sancta Maria ad praesepe, tj. Gospa od jaslica jer je krajem 4. stoljeća u crkvi načinjena špilja poput one u Betlehemu. U ovoj je crkvi sv. Ignacije Lojolski na Božić 1538. godine s velikim ganućem i pobožnošću slavio svoju prvu misu, a svoju mladu misu u ovoj je bazilici slavio i blaženi Alojzije Stepinac. U samoj bazilici nalazi se i najstariji prikaz svete Marije Snježne na mozaiku iz 1308. Gospa Snježna je zaštitnica mnogih naselja,  župa i zaštitnica je Hrvatskog Zagorja, odnosno Krapinsko-zagorske županije.

Iz homilije na Efeškom saboru svetog Ćirila Aleksandrijskog

Kojem bi od ljudi pošlo za rukom da dostojno proslavi preslavnu Mariju? Ona je majka i djevica. Divne li stvari! To me čudo zapanjuje. Tko je ikada čuo da bi sam graditelj zabranio boraviti u hramu što ga sam on sagradi? Tko bi trpio sramotu poradi toga što je vlastitu služavku uzeo za majku? Eto, dakle, sve se veseli. Štujmo i klanjajmo se jedinstvu, bojmo se i častimo nedjeljivo Trojstvo. Slavimo uz hvale Mariju koja je vazda Djevica, sveti Božji hram, i njezina Sina, bezgrešnog Zaručnika. Njemu slava u vijeke vjekova. Amen.