Danas je blaženi Inocent XI., jedan od najvažnijih papa 17. stoljeća. Rođen je u Comu 1611. godine, kao Benedetto Odescalchi, potomak patricijske obitelji. Isusovačkog đaka, studenta u Rimu i Napulju, doktora prava, papinskog poslanika i biskupa Novare od 1650. do 1656., resile su skromnost, jednostavnost, čestitost, poštenje i dobrotvornost. Borio se protiv nepotizma i korupcije u crkvenim redovima, osuđivao heretičke pokrete, poticao svakodnevno pričešćivanje i vjeronauk te se zalagao za visoku odgojnu i obrazovnu razinu u sjemeništima.

U spletkama francuskoga kralja Luja XIV. Benedikt je snažno branio papine interese, što mu kralj nikada nije oprostio. Kad je u konklavi imao najviše glasova, Luj XIV. zapriječio je njegov izbor za papu. Šest godina kasnije opet je bila konklava, a Benedikt je opet prednjačio brojem glasova. Ovoga puta kralj to nije mogao spriječiti, pa je Benedikt izabran za papu, uzevši ime Inocent XI. Odmah se suočio s uplitanjima Luja XIV. u crkvena prava. Oštar papin ton iznenadio je i samoga kralja, a oni koji su se kralju dodvoravali bili su posve zaprepašteni papinom smjelošću.

Papa se trudio oko ispravnog života svećenika, redovnika i vjernika. Uključivalo je to i ispravan teološki nauk i nije se ustezao suprotstaviti se i teolozima te je jednom prilikom dokinuo 56 tadašnjih teoloških zabluda, primjerice laksizam, kvijetizam i četiri galikanska članka francuskoga klera. Iskazao se i kao veliki organizator obrane protiv Turaka. Pokrenuo je Svetu ligu, europsku kršćansku koaliciju (uključujući Rusiju i protestantske zemlje) za rat protiv Turaka, što je urodilo povijesnim pobjedama kršćanske vojske kod Beča i Budima.

Papa Inocent XI. svoju je veličinu očitovao i u dvomjesečnoj bolesti prije smrti, kada je mnogo trpio, ali se nije ustručavao od Boga prositi i veća trpljenja. Glasovit po svojoj jednostavnosti, pobožnosti i moralnosti, preminuo je na današnji dan 1689. godine, a narod ga je odmah počeo štovati kao sveca. Pokopan je u bazilici Sv. Petra, a nećak don Livio mu je dao podignuti nadgrobni spomenik, djelo glasovitog umjetnika Monnota. Blaženim ga je 1956. proglasio papa Pio XII.