Danas slavimo blaženog Augustina Kažotića, prvoga hrvatskog blaženika, rođenog oko 1260.godine u Trogiru. U Splitu je stupio u dominikanski red. Kasnije je studirao na pariškoj Sorbonni s budućim papom Benediktom XI., koji ga je 1301. imenovao zagrebačkim biskupom. Kao zagrebački biskup bio je poznat kao propovjednik i plodan teološki pisac. Smatraju ga i liturgijskim reformatorom, te je u svojoj biskupiji uveo i sad već zaboravljeni “zagrebački obred”, koji je uredio po uzoru na obred dominikanskog reda kojemu je pripadao prije izbora za biskupa.

U Zagrebu je utemeljio i katedralnu školu, uveo je zajedničku molitvu božanskih časova za katedralne kanonike a, prema predaji, posebnu je pažnju posvećivao prosvjećivanju naroda i brizi za siromašne. Veći dio svojih biskupskih prihoda nesebično je dijelio sirotinji. Zbog sukoba s ondašnjim ugarskim i hrvatskim kraljem Karlom I. bio je prisiljen napustiti Zagreb, te ga je papa imenovao biskupom južnotalijanske Lucere, gdje je na današnji dan 1323. i umro i ondje je u katedrali i pokopan.

Dio Kažotićevih moćiju kasnije je prenesen i u zagrebačku katedralu. Blaženim je proglašen 1702. godine, a postupak njegove kanonizacije je u tijeku. Prema predaji, kada je 1312. Zagreb pogodila suša, upravo je na blaženikov zagovor na današnjem Trgu Bana Josipa Jelačića izbio izvor vode, danas poznat kao Manduševac.