Crkva danas slavi blagdan Blažene Djevice Marije od krunice, spomendan utemeljen kao zahvalu Gospi za veliku pobjedu kršćanske vojske nad turskom u bici kod Lepanta na današnji dan 1571. godine. Tad su se kršćani, na poziv pape Pija V., molitvom krunice utekli zagovoru Majke Božje i pobijedili nadmoćniju tursku vojsku. Nakon drugih pobjeda nad Turcima, koje su također izvojevane uz zagovor Majke Božje, papa Klement XI. ustanovio je ovaj blagdan za prvu nedjelju u listopadu. Danas je on vezan uz dan 7. listopada.

Istraživanja otkrivaju da zasluge za nastanak krunice idu kartuzijanskom prioru Adolfu von Essenu. Prema predaji, prior je u samostan primio mladića po imenu Dominik koji se nikako nije uspio sabrati u molitvi. Kada se požalio prioru, on mu je otkrio molitvu koja se zove krunica.

Većoj Dominikovoj sabranosti u molitvi pomogla je i podjela Isusova života u 50 rečenica uz 50 Zdravomarija. Sve je to zapisao na komad papira i ubrzo osjetio vidan pomak u razmatranju. Novi način molitve Dominik je otkrio svom prioru, a ovaj je zatražio prijepis. Zbog velike potražnje za tom molitvom, Dominik je načinio malu promjenu – proširio je Isusov život na 150 Zdravomarija. Molitva se potom vrlo brzo proširila.

Krunicu s 15 otajstava složili su članovi kruničarske bratovštine iz južne Njemačke. Tekst krunice prvi put je tiskan 1481. u Ulmu. Kao zanimljivost ističemo da je prva crkva izgrađena nakon Drugoga svjetskoga rata u gradu Zagrebu bila crkva Blažene Djevice Marije od Krunice. Krunicom je bio obilježen i naš Domovinski rat.