Rimski prosjak“, zaštitnik beskućnika.
Danas slavimo svetog Benedikta Josipa Labre, francuskog sveca iz osamnaestog stoljeća.
Rođen je 1748. u selu Amettes, u blizini Arrasa u Francuskoj. Bio je prvo od petnaestero djece imućnog trgovca Jean Baptistea i njegove žene Anne. Ujak svećenik uzeo ga je k sebi na školovanje, pripremajući ga da postane svećenik. Htio je pristupiti redu trapista ali mu roditelji nisu dopustili. U dobi od osamnaest godina u epidemiji je izgubio ujaka dok su obojica pomagali unesrećenima. Ponovno se pokušavao pridružiti trapistima, pa kartuzijancima i cistercitima, ali su ga svi odbili. Nadahnut primjerom svetoga Roka, odlučio je napustiti svoju zemlju i sve što je imao i smatrao dragim i provoditi strog pokornički život te se zaputio u obilazak svetih mjesta. Pridružio se franjevačkim trećorecima te se pješice zaputio u Rim, proseći putem. Posjetio je sva važnija europska hodočasnička mjesta, neka i više puta. Uvijek je putovao pješice, u dronjcima i spavajući na otvorenom. Jednom je prespavao i na farmi roditelja budućeg Arškog župnika. Rijetko je pričao, puno molio i strpljivo trpio poniženja. Po tome je bio sličan pravoslavnim „jurodivima“ ili „ludima Krista radi“. Posjedovao je moć levitacije i bilokacije. Posljednje godine svoga života proveo je u Rimu, u ruševinama Koloseja. U Rimu je bio poznat kao „Svetac od četrdeset ura“, po svojoj pobožnosti euharistijskom klanjanju. Umro je u svetom tjednu, na današnji dan 1783. te je sahranjen u rimskoj crkvi Santa Maria ai Monti. Ubrzo nakon njegove smrti, na njegov su se zagovor počela događati brojna ozdravljenja. Blaženim ga je proglasio papa Pio IX. a svetim Lav XIII. Svetac je zaštitnik beskućnika.