U jednoj od ranijih emisija “S pravom o pravu” govorila sam o međi, postavljanju i korištenju ograde između susjednih nekretnina te što je to vlastita ograda. Danas u emisiji govorit ćemo o stablu na međi.

Često se dogodi da se negdje na samoj granici između dvije susjedne parcele nađe neko stablo ili drugo raslinje, koje s vremenom naraste, pa i preraste samu među i međašne znakove, a ponekad čini opasnost za susjednu parcelu ili građevine izgrađene na susjednoj parceli. Postavlja se pitanje čije je to stablo, tko je odgovoran za stablo i eventualnu štetu koju bi ono moglo počiniti te tko ima pravo brati plodove s tog stabla?

Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, odnosno kamo se proteže njegovo korijenje i gdje vise njegove grane. Vlasnik stabla koje se nadvilo nad susjednom parcelom, mora postupati obzirno prema susjedu i susjednoj parceli, odnosno na način da primjerice grane ili korijenje njegovog stabla ne štete susjedu.

Vlasnik susjedne parcele smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta.

Za štetu koju su susjednoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.

Dakle, vlasnik zemljišta na čije su se zemljište nadvile grane ili prešle žile i korijenje, ne može prisiliti vlasnika susjednog zemljišta da posiječe ili ukloni grane, žile i korijenje, već ih može istrgnuti, a grane odsjeći te ih zadržati za sebe, pa i poslužiti se plodovima na njima. Ako odluči trpjeti grane u svom zračnom prostoru na svojem zemljištu, ima pravo na plodove koje te grane daju, kao i na plodove koji padnu na njegovo zemljište.

Ako stablo nije izraslo iz jedne nekretnine, već je stablo izraslo na samoj međi između dviju susjednih parcela, ono je u suvlasništvu susjeda s obje strane međe. Tako će i susjedi s jedne i druge strane moći pobrati plodove tog stabla.

Udaljenost od međe na kojoj se može saditi stabla, odnosno drugo raslinje, nije propisana, ali prilikom sadnje predlažem da uzmete u obzir činjenicu hoće li u budućnosti krošnja stvarati sjenu na susjednom zemljištu i nanositi štetu susjedovim usjevima ili objektima na njegovom zemljištu.

***
“S pravom o pravu – informacije o pravnim temama” pravnice Marte Šimrak Lukavski emitira se svakog petka u 16:30 na Hrvatskome katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na info@hkm.hr.