Danas u emisiji govorit ćemo o načinima razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini.

Postoje više načina razvrgnuća suvlasničke zajednice. 

Jedan od načina je dobrovoljno razvrgnuće.

Dobrovoljno razvrgnuće moguće je ako suvlasnik svoje pravo na razvrgnuće ostvaruje u sporazumu sa svim drugim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo na zakonom dopušten način. 

Pretpostavke za dobrovoljno razvrgnuće su da je ugovor zaključen između svih suvlasnika u pisanom obliku te da su potpisi suvlasnika ovjereni od strane javnog bilježnika. 

U okviru dobrovoljnog razvrgnuća suvlasničke zajednice, suvlasnici u granicama mogućeg i zakonom dopuštenog razvrgavaju suvlasničku zajednicu na nekretnini: geometrijskom diobom, civilnim razvrgnućem, isplatom ili uspostavom etažnoga vlasništva ako je to moguće.

Također, suvlasnici mogu sporazumom odrediti neku osobu koja će umjesto njih odlučiti o načinu razvrgnuća, pa će odluka koju ta osoba donese u granicama ovlasti što su joj ih suvlasnici sporazumno dali, biti isto što i njihova odluka o načinu razvrgnuća.

Drugi način razvrgnuća je sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice, koje najčešće uslijedi ukoliko ne postoji volja za dobrovoljnim razvrgnućem suvlasničke zajednice. 

Postupak se pokreće prijedlogom za razvrgnuće suvlasničke zajednice pred nadležnim sudom. Sud o razvrgnuću odlučuje u izvanparničnom postupku i u prvom je redu vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, te pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju zakona ili pravnog posla.

Ako sud nije vezan na taj način po pitanju načina razvrgnuća, nekretnine će podijeliti geometrijski. Takva će podjela biti moguća samo ako su novonastale jedinice nekretnine zasebno funkcionalne kao cjelina.

Ako geometrijska dioba za nekretnine nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost imovine, sud će odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te da se dobiveni iznos podijeli sukladno suvlasničkim dijelovima. 

Također suvlasnik ima pravo i na razvrgnuće isplatom ako mu isto pripada na temelju zakona ili pravnog posla, ili pak ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito opravdan razlog, pa će u tom slučaju sud odrediti da stvar pripadne u cijelosti njemu, dok će on ostalim suvlasnicima isplatiti vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

Svakako bi savjetovala, ukoliko ste suvlasnik nekretnine i želite razvrgnuti suvlasničku zajednicu, da pokušate istu razvrgnuti sporazumno obzirom da ovakav način diobe daje puno veću slobodu u načinu diobe, a ograničen je samo nemogućim i nedopuštenim radnjama.

Lijep pozdrav do iduće emisije!

Marta Šimrak Lukavski, dipl.iur.

***
S pravom o pravu – informacije o pravnim temama pravnice Marte Šimrak Lukavski emitirat će se svakog petka u 16:30 na Hrvatskome katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na info@hkm.hr.