Mora li se doista svaka osoba odazvati pozivu suda na saslušanje?

Mogu reći da je svjedočenje opća dužnost svakoga, odnosno da se osobe koje sud pozove kao svjedoke moraju odazvati tom pozivu i da moraju svjedočiti.

Svjedoci, kao dokazno sredstvo, treće su osobe, različite od stranaka i od sudaca koje sudu priopćavaju svoja saznanja o nekim događajima, a koja su stekli na temelju svojih zapažanja. 

Međutim, u praksi se često dogodi da se svjedok ne odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak. Stoga zakon predviđa određene sankcije. 

Za osobe koje se ne odazovu pozivu suda ili bez razloga odbiju svjedočiti sud ima na raspolaganju sankcije i može narediti da se osoba prisilno dovede. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslušan, sud može narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovođenja, a može ga i kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 kuna. Ako svjedok dođe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraćivanja neopravdani, može ga kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 kuna, a ako i poslije toga odbije svjedočiti, može ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedočiti ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.

Međutim, postoje određene kategorije osoba koje sud uopće ne smije saslušati kao svjedoke iz razloge što bi one mogle svojim svjedočenjem povrijediti dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ih nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. Također, postoje i kategorije osoba koje imaju privilegij ne svjedočenja. Svjedok može uskratiti svjedočenje: o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila, o onome o čemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala, o činjenicama što ih je svjedok saznao kao odvjetnik, liječnik ili u obavljanju kakva drugog poziva ili kakve druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. 

Postoje i razlozi radi kojih svaka osoba može uskratiti odgovor na pojedino pitanje ako za to postoje važni razlozi, a osobito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izložio teškoj sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili krivičnom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno, svoga bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kad je brak prestao te svog staratelja ili staranika, usvojitelja ili usvojenika. Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud.

Na kraju želim Vam ukazati na pravo svjedoka na naknadu određenih troškova koji su im izazvani svjedočenjem, koje možete potraživati odmah nakon davanja Vašeg iskaza sudu. 

Nadam se da Vam je pomoglo da se već na prvi poziv suda odazovete pozivu, a ukoliko niste u mogućnosti pristupiti zakazanom ročištu iz objektivnih razloga, predlažem da o tome pisano izvijestite sud, da pripazite da kod obraćanja sudu naznačite o kojem se predmetu radi, odnosno koji je poslovni broj predmeta te da zamolite sud da zakaže novo ročište za neki drugi datum.

***
S pravom o pravu – informacije o pravnim temama pravnice Marte Šimrak Lukavski emitirat će se svakog petka u 16:30 na Hrvatskome katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na info@hkm.hr.