Kuzma Kovačić rodio se u Hvaru 1952. godine. Kiparstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i od tada je izlagao na sedamdesetak samostalnih i brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Velike retrospektivne izložbe njegovih djela priređene su 2013. u Zagrebu i u Splitu. Godine 2017. u Muzejima San Salvatore in Lauro u Rimu otvorena je izložba ‘Hodočasnik u kiparstvu – hrvatski kipar Kuzma Kovačić’ u povodu 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice.

‘Želio sam doći sa svojim kipovima, svojim prostrtim životom u Vječni Grad, kao onaj kojega spominje Dante u Božanstvenoj komediji, koji je došao iz Hrvatske ‘vidjeti Veroniku našu’, da bih kao hodočasnik svjedočio za Krista, svjedočio vjeru lijepim jezikom likovne, kiparske umjetnosti’, izjavio je tada Kuzma Kovačić.

Osim u Vječnome gradu, djela Kuzme Kovačića nalaze se u nacionalnim galerijama i muzejima. Autor je više od stotinu spomenika i sakralnih kiparskih djela postavljenih diljem domovine. Među njima su Vratnice i Oltar Hvarske katedrale, Oltar hrvatske domovine na Medvedgradu, Spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na otoku Braču, Posljednja večera u Rami, Spomenik bl. Alojziju Stepincu u Zagrebu, Oltarni reljef ‘Slava hrvatskih mučenika’ na Udbini i mnogi drugi. Pored toga, oblikovao je kovani novac Republike Hrvatske.

Dobitnik je mnogih nacionalnih te međunarodnih nagrada i priznanja te triju hrvatskih državnih odličja. Redoviti je profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu te predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu istoga Sveučilišta. Član je suradnik HAZU.

Kuzma Kovačić je, prema mišljenju kritičara, usidren u duboku kulturnu prošlost i umjetničku tradiciju mediteranskoga zavičaja, u nacionalno iskustvo i baštinu. On sam o svome je stvaralaštvu izjavio: ‘Od početka svoga kiparskog djelovanja branio sam kiparstvo i sam smisao ljudskog stvaralaštva i nastojao na vraćanju dostojanstva sakralnoj umjetnosti’.