Biser na Genezaretskom jezeru, grad Kafarnaum, mjesto je koje nosi nadimak Isusov grad. Naime, nijedno se mjesto u Galileji ne veže toliko uz Isusovo djelovanje koliko gradić Kafarnaum u kojemu je pozvao prve učenike i učinio mnoga znamenja. Budući da su franjevci čuvari najsvetijih mjesta u povijesti kršćanstva još od 14. st., a taj zadatak im je povjerio papa Klement VI. dodijelivši im ulogu službenih čuvara, u emisiji Put pod noge ugostili franjevca, magistra biblijskih znanosti na poslijediplomskom studiju u Jeruzalemu fra Mateja Jovanovca, voditelja brojnih hodočašća u Svetu Zemlju, koji nam je pojasnio zašto je Kafarnaum Isusov grad i upoznao nas s njegovom ostavštinom.

Zašto je Kafarnaum Isusov grad?

Kafarnaum je Isus odabrao za sjedište svoje službe, svoga poslanja i djelovanja. Da bih objasnio zašto, prvo bih rekao nekoliko detalja o tome što je bio Kafarnaum i zašto ga je Isus izabrao. Kafarnaum na hebrejskom znači “Nahumovo selo” (nahum znači “utjeha”, dakle moglo bi se reći i “selo utjehe”). To se mjesto počelo razvijati 200 godina prije Krista i u Isusovo vrijeme nalazilo se na vrlo važnom mjestu, na tzv. cesti Via maris koja je vodila od Egipta sve do Damaska, a kasnije se nastavljala do Mezopotamije, možemo reći, na jednoj od najvažnijih cesta onoga vremena. Isus dolazi u ovaj grad kako bi u njemu započeo svoje poslanje, svoj javni nastup, te ga je toliko zavolio i toliko mu je značio da se, možemo reći, tamo preselio. Evanđelist Matej koji o tome govori, a znamo po evanđelju i da je Matej bio iz Kafarnauma, očito je htio naglasiti kako je Isus njegov sugrađanin i zato je na jednom dijelu rekao: “Isus dođe u svoj grad”, ne misleći na Nazaret ni na Betlehem, nego na Kafarnaum. Vidimo da se Isus na neki način i pravno preselio u Kafarnaum jer kad dolaze oni koji skupljaju hramski porez i pitaju “zar vaš učitelj ne plaća porez”, to se sve događa u Kafarnaumu. Pretpostavlja se da plaćaš porez tamo gdje pripadaš. Zato im Isus šalje Petra do obale jezera da ulovi ribu, a iz usta ribe uzima novac za sebe i Petra. Dakle, po tim detaljima vidimo zašto je to Isusov grad, zato što se Isus doista tamo preselio i kako kaže grčki izvornik katoikeo što znači “sagraditi svoju kuću”, “naseliti se”, “stvoriti dom”, Isus je svoj dom stvorio u Kafarnaumu.

Kafarnaum – Ruševine drevne velike židovske sinagoge / Foto: Wikipedia

Isus je pozvao Mateja u Kafarnaumu, a iz tog mjesta su i neki drugi njegovi učenici?

Koliko možemo znati, nekoliko učenika je bilo baš iz Kafarnauma, Matej sa sigurnošću. Kada je Isus prolazio uz more, vidio je Mateja u carinarnici i pozvao ga. Zatim su tu i braća, Zebedejevi sinovi, te Šimun i Andrija. No u Ivanovu evanđelju za Šimuna i Andriju kaže se da su bili iz Betsaide; to može zbunjivati. No vjerojatno je stvar u tome što znamo da je Šimun živio u kući svoje punice, dakle, preselio se. Tu se sad vraćamo na ono što sam rekao na početku, Kafarnaum je na jako važnom mjestu, zemlja je plodna, mogućnost ribarenja, cesta je jako važna, mnogi prolaze tuda, trgovina je velika, to je i granično područje između dvaju Herodovih sinova tako da su tu i carinarnice koje naplaćuju porez. Zato je tu i Matej kao carinik, zato su se tu možda i Petar i Andrija preselili iz Betsaide radi boljih mogućnosti života, zaposlenja i zarade. Kažu da je u ono vrijeme Kafarnaum kao selo imao oko 1.500 stanovnika što je za jedno selo popriličan broj, a ako uzmemo u obzir da je Nazaret u Isusovo vrijeme imao oko 400 stanovnika, ovo je 3-4 puta više. Možemo reći da je iz svih tih razloga Isus izabrao jako dobro mjesto iz kojega se, budući da nije bilo interneta, ni televizije, ni radija, njegova Riječ mogla jako brzo proširiti. Zato su za čas svi saznali za njega; i Sirija kako kaže evanđelje, i Dekapol, i krajevi Tirski, Fenicija, i Jeruzalem, svi su brzo saznali za Isusa zato što je djelovao na ovako važnom i itekako živom mjestu.

Kafarnaum je središte Isusova djelovanja u Galileji; koja nas izvješća u evanđeljima upućuju na tu značajnu ulogu Kafarnauma?

Nekoliko je mjesta u evanđeljima koja se posebno tiču Kafarnauma, a sam Kafarnaum spominje se 16 puta u Novom zavjetu, dok se u Starom zavjetu uopće ne spominje. Kod Marka, to je mjesto prvog Isusova čuda, čuda u sinagogi; kod Mateja tu je poziv prvih učenika kada naziva Kafarnaum Isusovim gradom; nedugo nakon toga Matej opisuje i svoj poziv kako je to izgledalo kada ga je Isus pozvao. Tu je i zgoda sa satnikom kada dolazi Isusu moleću ga da mu ozdravi slugu, a ne usudi se Isusa pozvati pod svoj krov jer se nije smatrao dostojnim budući da je bio poganin, a znao je da Židovi ne ulaze u kuće pogana. Također u Kafarnaumu je ona poznata scena kada Isus na poziv Jaira ide izliječiti njegovu kćer koja je na umoru, a putem ga dotiče žena koja boluje od krvarenja. Sve te scene su se dogodile u Kafarnaumu, a u Ivanovu evanđelju u kafarnaumskoj sinagogi Isus govori o sebi kao o kruhu života. Dakle, vidimo da je Kafarnaum neodvojiv od Isusova poslanja i njegove poruke.

Kafarnaum – nacrt arheološkog nalazišta / Foto: Wikimedia

U Kafarnaumu se danas nalazi arheološko nalazište koje nas vraća u Isusovo vrijeme. Kako je došlo do tog otkrića?

Kafarnaum se kroz stoljeća uzdizao i padao. U Isusovo vrijeme je bio itekako bogat i naseljen grad i cijeli kraj. Kaže Josip Flavije da je na obali Genezaretskog jezera bilo devet gradova, a od tih devet samo je jedan preživio do danas; to je Tiberijada, svi drugi su nestali. I za Kafarnaum možemo reći da je kroz stoljeća rastao, i u kršćansko vrijeme se dobro držao i napredovao, ali dogodila su se tri velika potresa nakon kojih se sve teže oporavljao, u 4., 7. i 11. stoljeću, nakon čega se grad više nije oporavio. To je sudbina mnogih gradova u tom kraju jer je to trusno područje u kojemu su česti potresi; stijene su vulkanskog, bazaltnog porijekla. Kafarnaum je također specifičan po tome što je grad od crnog kamena; jedino je sinagoga, sagrađena na mjestu stare sinagoge u koju je Isus dolazio i učio, od bijelog kamena iz brda iznad jezera. A to senzacionalno otkriće nije se dogodilo preko noći, već se cijelo vrijeme ta sinagoga izdizala i stajala te je i nakon tog 11. st. kroz mnoga stoljeća bila znak da se tu nešto nalazilo. No tek u 19. st. počinju ozbiljnija iskapanja. Jedan franjevac 1894. godine kupuje to cijelo imanje i tada počinje franjevačka prisutnost u tome kraju. 1921. godine otkrivena je jedna osmerokraka građevina, no nije nastavljeno dalje s iskapanjima. To se dogodilo tek 1968. i trajalo je gotovo 40 godina. Za vrijeme iskapanja otkrivena je kuća za koju se danas kaže da je bila Petrova kuća i oko nje su već u prvim kršćanskim stoljećima sagrađene sve veće građevine da označe sveto mjesto gdje je Isus boravio i činio mnoga čudesa. To je danas jedno od najsvetijih mjesta iz Isusova života i jedno od najbolje sačuvanih.

Kafarnaum / Foto: Wikimedia

Neki hodočasnici već su nam iz ranih stoljeća prenijeli ovu tradiciju, a svakako valja spomenuti hodočasnicu Egeriju, zašto je ona važna?

Njezini zapisi su isto dosta kasno otkriveni, također u 19. st. Ona je u 4. st. pošla na hodočašće i zapisivala sve što je vidjela, a za ovu crkvu, odnosno Petrovu kuću ovako je zapisala: “U Kafarnaumu je kuća poglavice apostola pretvorena u crkvu, no njezini zidovi ostadoše neizmijenjeni.” Ove riječi iz 4. st. doista su posvjedočene onim što su arheolozi pronašli u Kafarnaumu u Petrovoj kući. Zanimljivo je da ni u jednoj kući u Kafarnaumu nije pronađena ta žbuka koja je pronađena u samo toj jednoj prostoriji Petrove kuće. To je također jedan od znakova da je od prvih kršćanskih vremena ta jedna prostorija smatrana tako važnom; tu je pronađeno nekoliko slojeva, žbuka je padala, pa su se zidovi obnavljali. Također su na kamenju pronađeni natpisi “Isus”, “Krist”, “Gospodin”, znakovi križa, a kasnije je pronađen i mozaik s likom pauna, a paun je starokršćanski simbol besmrtnosti i uskrsnuća jer obnavlja svoje perje i svoju ljepotu.

Prije no što je Petrova kuća postala crkva, tu je Isus također učinio neka čudesa koja su nam poznata iz evanđelja?

Neka od čudesa su ozdravljenje Petrove punice, zatim je moguće da je to kuća u kojoj je Isus propovijedao; kuća se napunila ljudima, nosili su jednog uzetog, nisu mogli doći do Isusa, a zanimljivo je da su upravo u Petrovoj kući pronađeni tragovi stepenica koje su vodile na krov, jer na krovu se isto živjelo. Možda je to bio put kojim su prošli da bi uzetoga spustili do Isusa jer nisu mogli drugačije doći do njega.

Danas je na tom mjestu podignuta jedna neobična građevina, crkva?

Crkva je sagrađena na poticaj pape Pavla VI. koji je rekao franjevcima da nešto učine za Petrovu kuću. Dugo se razmišljalo što učiniti, jer nalazište treba zaštititi, ali i dopustiti hodočasnicima da dođu. Tako su načinili ovo salomonsko rješenje: sagrađena je crkva na stupovima u zraku iznad nekadašnje crkve gdje je Isus djelovao, a na tlu je stakleni pod tako da se može jako dobro vidjeti kako je to izgledalo.

Kafarnaum – stakleni pod osmerokutne crkve podignute na mjestu Petrove kuće / Foto: Wikipedia

Kafarnaum je, kako piše povjesničar Flavije, bio u to vrijeme vrlo plodno mjesto?

Da, zemlja je zaista plodna, sunca ima u izobilju, jedino što nekad može nedostajati je voda, ali navodnjavanjem je taj problem riješen, tako da se danas u tome kraju mogu pronaći velike plantaže banana, citrusa, datulja, a nedaleko od Kafarnauma nalazi se mjesto za koje evanđelisti kažu da je na njemu bilo mnogo trave gdje su ljudi posjedali i gdje ih je Isus nahranio i izrekao blaženstva. Sve je, dakle, u malom krugu, od umnažanja kruha i susreta s Petrom gdje mu Isus daje prvenstvo, Kafarnaum je zaista kao jedna oaza, a nedaleko od toga i s istočne i južne strane je pustinja i polupustinja.

Povjesničar Flavije o plodnosti područja Galileje u 1. stoljeću piše: “Ova je zemlja toliko plodna da na njoj mogu rasti sve vrste usjeva te prema tome stanovnici ovdje sade svaku vrstu biljaka… Može se reći da ovdje sama priroda ponosno tjera biljke koje su prirodno jedna drugoj neprijatelj, da se slažu; to je sretan sukob godišnjih doba, kao da svako od njih ovdje polaže pravo; jer ova zemlja ne samo da donosi sve vrste jesenskih plodova u izobilju, već ih zaista dugo i čuva; opskrbljuje ljude s osnovnim voćem, s grožđem i smokvama neprestano, tijekom deset mjeseci u godini, te ostalim voćem kada sazrije tokom godine; jer uz dobru temperaturu zraka, također je i vrlo živim izvorima vode natopljena. Ljudi ove zemlje zovu taj izvor Kafarnaum.“

Kako je moguće da na tom prostoru raste toliko različitih biljaka, kakva je klima?

Klima je izuzetno povoljna, posebno taj jordanski kraj. Izgleda da nikad nema mraza, tako da sve te kulture mogu uspijevati oko Galilejskog jezera. Zime su jako blage, najniža temperatura je oko 10-15 stupnjeva oko Galilejskog jezera, za razliku od Galileje i posebno Judeje i Jeruzalema koji može imati malo oštrije zime, pa čak i snijeg. Zato su ljudi u Isusovo vrijeme upravo iz Judeje i Galileje često znali dolaziti na Jordan, na Mrtvo more, na Galilejsko jezero da prezime, a kad bi zatoplilo vraćali bi se nazad u gorje.

Izlazak sunca nad Galilejskim jezerom / Foto: Wikimedia

Više je naziva za Galilejsko jezero?

Da, nekoliko je imena: Genezaretsko, Galilejsko, Tiberijadsko jezero ili more. Luka najčešće ističe jezero, dok ljudima koji su tamo živjeli taj pojam mora bio zastrašujuć i za njih je veličina ovog jezera u pustinji bila upravo takva, zastrašujuća. Znamo koliko su se učenici bojali kad je nastala oluja na jezeru, a Isus im je rekao da se ne boje, jer je on s njima. Jezero naravno nije bezazleno, od sjevera prema jugu ima 21 km, istok-zapad oko 11 km, a najveća dubina je 48 metara. Za njih u pustinji ono je itekako značilo život, ali su ga doživljavali gotovo kao ocean.

Galilejsko jezero je samo po sebi pravo svetište, ako se sjetimo kako je Isus ovdje utišao oluju, donio Petru veliki ulov, propovijedao iz lađe ili hodao po vodi?

Tako je, kako se meni čini od svih svetih mjesta upravo je ovo jezero najizvornije sačuvano. Kada čovjek dođe tamo, možda najbliže može osjetiti ono što su osjećali ljudi Isusova vremena kad su išli za njim. Naravno da je bilo ljudskog utjecaja, ali ni blizu toliko kao na nekim drugim mjestima. A i sam Kafarnaum, možda baš zato što je tako dugo bio zaboravljen, ostao je tako dobro sačuvan.

Raglednica s Galilejskog jezera / Foto: Wikimedia

Kako danas izgleda Kafarnaum?

Kafarnaum je danas jedno veliko arheološko nalazište jer kada čovjek dođe, vidi samo stare zidove koji strše, ali kad se malo više zadrži na tom mjestu, kad hodočasnik dođe, tada osjeća nešto posebno jer možda više od svih drugih mjesta u kojima je Isus bio ovdje možemo reći: „Da, baš je na ovome mjestu bio, baš je ovdje došao na obalu mora, baš je ovdje govorio.” Zato i jest poseban osjećaj kada znaš da su na ovom mjestu bili pozvani učenici, da je tu susreo carinika Mateja, da je tu ozdravio tolike ljude, da je tu propovijedao toliko toga, jer i sinagoga je sačuvana iz onog vremena i Petrova kuća i obala jezera, dakle, sve je tu na 30-40 metara tako da je doista poseban osjećaj.

Emisiju Put pod noge o Kafarnaumu poslušajte ovdje: