Kako tumači naš gost, najviše ga se na plovidbi svjetskim morima dojmio Veliki koraljni greben, najveći takav greben na planetu koji se nalazi u Koraljnom moru uzduž sjeveroistočne obale Australije. Od posebnih mjesta izdvaja još i Karibe, ali i Mediteran za koji tvrdi da nema sličnog mora na svijetu: “Mediteran ima bogatu, povijest, bogatu kulturu, to je samo po sebi predivno more, Jadransko more tu nema konkurencije, pogotovo naša razvedena obala, to je svugdje poznato u svijetu”.

Progovara i o onečišćenju svjetskih mora ističući kako Australci izuzetno poštuju svoju prirodu i štite je. Brodovi koji prolaze tim područjima itekako moraju paziti hoće li baciti kakvo smeće ili ispustiti balastne vode, jer Australci satelitima prate situaciju oko Velikog koraljnog grebena. No, na Dalekom istoku to baš i nije tako”, objašnjava Špadić te nastavlja: “Zbog ogromne konzumacije brodskog prometa, tereta i dosta transporta istočnim Južnokineskim morem, Korejskim kanalom, rijekom Yangtze i vijetnamskim morima dosta je vidljivo zagađenje, jer koliko god je eksploatacija dobra što se tiče profita, s druge strane ima svoje negativne strane. To smeće kruži i skuplja se u nekakav kontinent smeća, zaboli te kad vidiš tako nešto, jer mi imamo jedan svijet koji trebamo čuvati za sljedeće generacije.”

Govoreći o hazardnim situacijama na moru naš sugovornik ističe: “Najsnažniju morsku oluju doživio sam uz sjeverozapadnu obalu Danske, išli smo iz Antwerpena za poljski grad Szczecin gdje smo naišli na vjetar jačine 60 čvorova. Valovi su bili visine desetak metara; to je bilo stravično iskustvo, zapovjednik je doslovno došao na komandni most i počeo Boga moliti, do tuda je došlo. Da je brod stao, ne znam što bi se dogodilo.”

Ploveći Atlantikom, upoznao je i njegove hirovite predjele, no uz Bermudski trokut, kaže, plovio je bez većih problema. Tihi pak, tvrdi, opravdava svoj naziv, no ističe područje oko Filipina gdje u ljetnim mjesecima tajfuni znaju poharati i Japan i Južnu Koreju.

Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: