U Libanonu službeno živi 18 vjerskih zajednica od kojih su među brojnijima Maroniti, kršćani istočnog liturgijskog obreda u zajedništvu s Katoličkom crkvom. Kolika je uloga Maronita u libanonskom društvu govori činjenica da su predsjednik i vojni zapovjednik Libanona prema tradiciji uvijek Maroniti, dok se njihova prisutnost uvelike osjeća u građevinarstvu, kulturi i brojnim drugim sektorima. Osim na ovaj način, kršćanstvo je u Libanonu opipljivo i u susretu s jednostavnim pukom, vjernicima koji, ponosni poput čuvenog libanonskog cedra, osobitim izvanjskim znakovima pokazuju svoju vjersku pripadnost.

Foto: Pixabay

Fascinantan je, između ostaloga, podatak da je u proteklih 20 godina oko 150.000 Maronita posjetilo Međugorje, o čemu nam je posvjedočio fra Svetozar Kraljević, gvardijan samostana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu u emisiji Put pod noge HKR-a. Za svog nedavnog posjeta Libanonu tamo je susreo vrlo živu maronitsku zajednicu koja opstaje u suživotu s brojnim drugim vjerskim zajednicama ove kulturno raznolike države. “Iako ja te ljude poznajem već godinama otkad sam služio u Međugorju jer oni su tu prisutni na značajan način, opet je puno dramatičnije kada dođete u njihovu zemlju. Oni na vrlo opipljiv način iskazuju svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, to im daje identitet, ime i prezime i to se na svakom koraku osjeća. Crkva do crkve, slika do slike, Gospini kipovi u glavnom gradu Bejrutu, jasno pokazuju kršćansku pripadnost, planine, brda, brdašca, ulice i sve što vam oči vide ima neki znak da jasno uočavate da tu žive krćani”, tumači fra Svetozar.

sv. Šarbel Makhlouf / Foto: Wikipedia

Još jedan prepoznatljivi znak prisutnosti Maronita u Libanonu su kipovi i slike sv. Šarbela Makhlufa, svećenika redovnika čijim su zagovorom postignuta brojna obraćenja. Ovaj skromni monah zaštitinik je obiteljske molitve, a za zagovor mu se, osim Maronita utječu i brojni muslimani. “Osobno sam vidio muslimane kao i katolike da se dolaze tu moliti, on kao da ujedinjuje sve ljude”, rekao je naš gost, naglasivši kako je u Bejrutu veliki kip sv. Šarbelu nedavno dao izraditi upravo jedan musliman u znak zahvalnosti za ozdravljenje sina po zagovoru ovog sveca.

Foto: Pixabay

Za svog boravka u Libanonu, fra Svetozar je posjetio i Bilbos, centar svjetske kulture, grad u kojem je nastala pisana riječ i po kojem je Biblija dobila ime te čuvene libanonske cedre od kojih oni najstariji datiraju još iz starozavjetnih vremena.

Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: