Vlč. Tomislav Šagud je svoje promišljanje započeo istraživanjem provedenim među studentima u Americi koji su prestali ići u Crkvu, a ispitanici su navodili glavne razloge koji su do toga doveli. Najčešći odgovori bili su: “Jer sam učio o evoluciji u školi”,  “religija je opijum naroda”, “razum je nadvladao religiju”, “nedostatak znanstvenih dokaza o Stvoritelju”.

Analizirajući ove odgovore istaknuo je kako teorija evolucije nije dokazala da Bog ne postoji jer ona ne govori ništa o Bogu te ona nije suprotna kršćanstvu. “Biblija navodi da je Bog stvoritelj svijeta i ljudi, Bog je mogao ljudsko tijelo stvoriti tako što je napravio proces evolucije, a dok je dušu stvorio izravno”, rekao je. Problem je što su se, vrlo brzo nakon što je Darwin objavio svoju teoriju, javili mnogi ateisti koji su tvrdili da je to dokaz da Bog ne postoji; da vjernici ne smiju vjerovati u oboje.

Vlč. Šagud ispričao je jednu priču: “Jedan dječak je po noći sjedio ispod lampe i plakao. Jedan dobronamjerni prolaznik se zaustavi, sažali se i pita ga: Hej, zašto plačeš? – Ispalo mi je 2 eura i ne mogu ih naći. – Ajde, ne brini, idemo zajedno potražiti pa ćemo sigurno naći. I tako su zajedno tražili no nakon nekog vremena nisu ništa našli. Upitao je zato čovjek: „A jesi li siguran da si ovdje izgubio novac?” – „Ne, nego tamo u onoj uličici ispred.” – „Pa zašto onda tražiš ovdje novac kada si ga tamo izgubio” – „Pa jer je ovdje svjetlo pa bolje vidim.”

U mraku se stvari također mogu naći, ali moramo biti strpljivi i koristiti neka druga osjetila pored svojih očiju.

Spomenuo je kako neki ljudi koriste znanost jer je jasna, shvatljiva. To je područje u kojem imamo kontrolu i ako zaista prionemo možemo shvatiti svako područje znanosti. Često se onda termini iz tog područja preslikavaju na Boga i ostala područja života što dovodi do toga da stvarnosti koje ne možemo provjeriti matematičkim postupkom, proglašavamo manje vrijednim.  Takvi ljudi, budući da Boga nema ispod njihove svjetiljke, zaključuju da on ne postoji.

No, Bog se nalazi negdje drugdje, na području koje nije toliko jasno za vidjeti – u mraku. U mraku se stvari također mogu naći, ali moramo biti strpljivi i koristiti neka druga osjetila pored svojih očiju. Objasnio je kako je potrebno udomaćiti se na terenu religijskog govora i razmišljanja i uvjerit ćemo se u Božje postojanje. Bog je iznad nas, ali postoje određene kategorije u kojima Boga možemo razmatrati. Previše se oslanjamo na blještavilo ekrana i tehnologije koji nam ne mogu ustvari pomoći pronaći sreću, smisao i životnu ispunjenost.

Vlč. Tomislav Šagud je spomenuo kako se neki ljudi ponašaju kao da je znanost jedini način otkrivanja istine. Stav koji kaže da Bog ne postoji jer ga znanost ne može dokazati zove se scijentizam, a on kaže: ako prirodne znanosti nešto ne mogu potvrditi, to ne postoji! “Znanost ima svoje područje djelovanja, a vjera ima svoje područje djelovanja. Znanost se bavi pitanjem „kako?”, a vjera pitanjem „zašto?”. Znanost donosi opis kako je čovjek nastao, kako funkcioniraju njegovi organi, itd. S druge strane, vjera daje odgovor na pitanje zašto je čovjek nastao”, rekao je.

Znanost se bavi pitanjem „kako?”, a vjera pitanjem „zašto?”.

„Ali”, netko će reći, „u Bibliji imamo zmiju koja govori, a to znamo da ne postoji…” “U Bibliji postoje razne književne vrste, ako čitamo stvaranje svijeta i čovjeka, to nije znanstveni članak, ali nije niti fikcija, to je epska poezija koja nam želi na slikoviti način opisati istine o čovjeku – odakle on dolazi, koja je njegova svrha, zašto postoji”, naglasio je vlč. Šagud. Rekao je kako je ta tema toliko uzvišena da su ljudi smatrali da je običan govor prenizak i zato su koristili slikovitu poeziju da nam prenese teološke istine.

Drugi argument kojem su pribjegavali ispitanici u provedenom istraživanju, “religija je opijum naroda”, izrekao je otac komunizma Karl Marx koji je tvrdio da je vjera samo utjeha za one koji su siromašni kako bi se nadali da postoji bolji život i time u ovom životu trpjeli i ne bunili se za bolje uvijete.

“No, budući da neki samo tako ismijavaju i odbacuju vjeru, što je alternativa vjeri; vjerovanju da postoji jedan transcendentalni, nadnaravni Temelj svega? Činjenica da smo nastali slučajno, da ne postoji neki veliki plan, nikog nije briga, a kada umremo nestajemo? Kakva je to slika svijeta – izrazito depresivna i pesimistična. Religija nije opijum, ona je penicilin naroda, ona donosi ozdravljanje od crnila koje ateizam pruža, materijalizam, življenje zatvoren u ovome svijetu”, rekao je.

Religija nije opijum, ona je penicilin naroda, ona donosi ozdravljanje od crnila koje ateizam pruža.

U nastavku je istaknuo da možemo za ateizam reći da je on opijum. “Ako nema Boga, nema niti morala i mogu živjeti bez ograničenja. Ateizam je opijum za vlastitu savjest”, istaknuo je.

Treći argument, “razum je nadvladao religiju”, kao da želi reći da su se ljudi tek prije par stoljeća opametili. “To je zaista umišljeno misliti da su svi ljudi prije bili naivni i vjerovali u svašta jer nisu imali školske knjige da ih nauče sve ovo što mi danas znamo”, rekao je Šagud.

Ateizam je opijum za vlastitu savjest.

Prvi papa, sv. Petar, piše: „Budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama” (1 Pt 3,15). “Prvi papa naređuje cijeloj Crkvi da moramo znati razumski objasniti svoju vjeru. Mnogi su se filozofi obratili na kršćanstvo jer su shvatili razumom da je ono istinito, a ne jer ih je netko natjerao. Razum je oduvijek išao zajedno s religijom. Vjera, prava vjera, ne ide bez razuma”, istaknuo je.

Četvrti argument koji mnogi iznose jest ne postojanje dokaza o Božjem postojanju. Na kraju emisije vlč. Šagud je rekao kako ne postoje dokazi u prirodoslovno-znanstvenom smislu, no postoje određeni dokazi koji upućuju na Boga i njegovo postojanje. Poznati su oni sv. Tome Akvinskog, no ima ih još mnogo. Vlč. Šagud je rekao kako je svaki taj dokaz jedan kamenčić mozaika i može se dogoditi da zbog blizine kojom promatramo jedan kamenčić, ne možemo vidjeti čitavu sliku. Ako se dovoljno udaljimo možemo vidjeti čitav mozaik gdje se lik Boga jasno ocrtava, a onda ga jasno prepoznajemo i u svome životu.

Cijelu emisiju Pod križem pogledajte OVDJE.